Arheološka istraživanja u Ljubinju otkrila: Tri crkve u hramu Presvete Bogorodice

v171493
Prema preliminarnim rezultatima arheologa, pronađena su tri objekta unutar same crkve: jedan bi moga biti iz perioda od 6. do 10. vijeka, te ostaci još dvije crkve – jedna možda iz 12. vijeka, a druga bi mogla biti iz razdoblja 14.-15. vijeka.
Kada su sredinom prošle godine započeli radovi na uređenju oko objekta crkve Presvete Bogorodice u Ljubinju sagrađene 1867. godine, o čemu svjedoči jedan od napisa na prvom stubu nakon ulaska u taj vjerski objekat, niko nije mogao pretpostaviti da će oni predstavljati početak pronalaska vrijednog kulturno-historijskog blaga.
Na prostoru od svega stotinjak kvadratnih metara nađena je historija Ljubinja, tog dijela Hercegovine, ali i Bosne i Hercegovine, duga skoro dva vijeka.
Ekipa Anadolu Agency (AA) obišla je ovo vrijedno kulturno-historijsko i arheološko nalazište, smješteno u samom centru Ljubinja.
Na jednom mjestu vidljivi su ostaci objekta iz ranosrednjovijekovnog i srednjovijekovnog perioda, a činjenica da su jedan uz drugi smješteni njihovi ostaci u maloj crkvi, čini prizor nesvakidašnjim.

– Najstariji iskopani predmet čak iz 1. vijeka –
„Za ranije građene objekte na ovom području, pogotovo u samoj crkvi, nije se znalo. Povod za obnovu objekta bio je jubilej 150 godina crkve i škole koja se nalazi u neposrednoj blizini. Tokom radova na drenažnom kanalu oko same crkve i izradi drenažnog sloja unutar objekta otkriveni su novi arheološki detalji“, istakao je u razgovoru za Anadolu Agency Mitar Đurica, predsjednik nevladine organizacije „RIM“ Ljubinje i jedan od volontera koji je sve vrijeme bio angažiran na arheološkim iskopavanjima.
Naglasio je da su za sada, prema preliminarnim rezultatima arheologa koji su radili istraživanja, pronađena tri objekta unutar same crkve.
„Jedan datira iz perioda od 6. do 10. vijeka, a imamo ostatke još dvije crkve koje su srednjovjekovne: jedna možda iz 12. vijeka, a jedna bi mogla da ima razdoblje izgradnje 14.-15. vijek. Što se tiče nepokretnih nalaza, imamo dvije kasnoantičke grobnice iz 4. do 6. vijeka. One su djelimično razrušene izgradnjom objekata poslije. To je jedan od najstarijih nepokretnih nalaza u crkvi. Od pokretnog materijala najstariji je stilus, rimska pisaljka, koji datira iz 1. do 3. vijeka“, navodi Đurica.
Ekipa AAA u objektu do same crkve zatekla je niz predmeta i njihovih ostataka pronađenih tokom arheoloških istraživanja koja su trajala od augusta do oktobra 2014, koja su postavljena u izložbenom salonu, zajedno sa fotografijama i opisima najvrednijih eksponata.
Saznajemo da su najvredniji eksponati u skladu sa zakonskim propisima prebačeni u Muzej Hercegovine u Trebinje gdje su povjereni na čuvanje.
„Tokom arheoloških iskopavanja pronađene su brojne znamenitosti. Neki su rekli kako je Ljubinje pronašlo svoju istoriju. Zaista, može se to tako reći. Dalje od nekog srednjeg vijeka mi nismo imali nekih detalja o samom Ljubinju“, naveo je Đurica.
Istakao je kako „još uvijek čvrsto vjeruje u institucije bh. društva i da će se nadležne ustanove pobrinuti da se arheološka iskopavanja spolja dovrše“.
„Ovo je samo jedan dio koji je zagreban unutar crkve. Glavnina ovih objekata nalazi se spolja. Od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskih spomenika RS-a, kao nadležnih, očekujemo njihovu punu podršku, punu pomoć i nadam se da ona neće izostati“, naveo je Đurica.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika sredinom 2005. graditeljsku cjelinu crkvu rođenja Bogorodice u Ljubinju proglasila je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik se sastoji od objekta crkve, pokretnog naslijeđa, koga čini štampani primjerak Evanđelja iz 1793. godine kupljenog u Rusiji i dvostrane ikone izrađene od bakra, i ostataka nekropole sa šest stećaka.
„Ovaj dio sada daje još veći značaj ovom lokalitetu i zaslužuje pažnju i lokalne zajednice i društva uopšte“, cijeni Mitar Đurica, predsjednik NVO „RIM“ iz Ljubinja.

– Otkriće važno za SPC i BiH –
Saša Kojović, paroh Parohije ljubinjske, ističe u razgovoru za AA kako je otkriće u crkvi Presvete Bogorodice u Ljubinju „jako veliko i za Srpsku pravoslavnu crkvu, ali i za čitavu Bosnu i Hercegovinu“.
„Jasno je na jednom mjestu pokazana istorija od skoro 2.000 godina, istorijski kontinuitet u ovome hramu i na ovome mjestu. Govori o samom životu ovoga mjesta u tom dugom periodu, govori se o stalnome kultu, stalnom korištenju groblja. Ovdje je nađeno više od 31 groba i nađeni su ostaci gotovo svih kultura koje su bile ovdje, od rimskih pa do današnjih. Ovo mnogo znači i može koristiti i u stvaranju jedne cjelovite istorijske slike. Ovo za Ljubinje može mnogo značiti, kao i za našu parohiju“, naveo je Kojović.
Paroh navodi da nalazište „može biti i kulturno korisno, može značiti za svijest o istorijskom postojanju na tom prostoru, a isto tako može jednog dana da posluži turistički, jer je jako značajno“.
„Imamo planove: prije svega, interes nam je da ovaj objekat i ove nalaze zaštitimo. A, nakon toga, sljedeća faza rada, sem arheoloških iskopavanja vani, trebalo bi biti na stvaranju cjelovite zbirke na ovom lokalitetu. Mogli bismo da izložimo i noviju istoriju ovoga hrama i sve da kompletiramo na jednom mjestu, a da bude dostupno javnosti“, ističe Kojović.
Paroh ljubinjski naglašava kako bi to mogla biti „mini riznica“ otvorenog tipa koja bi bila dostupna za posjetioce u skoro svako vrijeme.
Za AA Saša Kojović, paroh parohije Ljubinjske ukazuje na važnost da bi svi trebali da se uključe u zaštitu nalazišta.

– Vjerski turizam razvojna šansa –
„Ako želimo da iskoristimo sve resurse koje imamo u ovoj državi, da ponudimo nešto i ljudima koji sa strane dolaze da vide, ako konkretno govorimo o turizmu, onda je to interes cijele države. Svi bi trebali da se uključe: od ministarstava nadležnih do turističkih organizacija, zavoda za zaštitu spomenika. Treba da iskoristimo ovu priču da nam zahvaljujući ovome na neki način bude bolje. Ovo može da bude i turistička priča, može da bude istorijska priča, ovo može da bude priča koja će Ljubinju donijeti mnogo, ali da bude ujedno i jedna priča koja može da se poveže od Mostara, Stoca prema Trebinju gdje imamo nešto jako značajno da vidimo. Da učinimo da turista koji je u prolazu da može da svrati da vidi“, kaže Kojović.
Načelnik opštine Ljubinje Vesko Budinčić u razgovoru za AA kaže kako vjerski turizam u tom dijelu Hercegovine pruža ogromne šanse.
„Mislim da mi to nismo upakovali i uobličili. Imate takvu jednu ponudu gdje se pojavljuje od gospe u Međugorju, svetog Vasilija, crkva na Mišljenu je ona gdje je on koji spada u velike svece sa tog mjesta krenuo u služenja. Zašto mi to ne koristimo. To ljude zanima. To treba da bude generator i lokomotiva razvoja turizma. A, onda da usput mi i ove druge stvari ponudimo jer je to nešto što je prevazišlo granice i Evrope. Dakle, priča o tri religije na uskom prostoru“, ocijenio je Budinčić.
Načelnik opštine Ljubinje naveo je da to mjesto ima „crkvu gdje se rade iskopavanja, a da se nekom restauracijom pojavilo da imaju tri crkve u njoj“.
„Čak ima ta četvrta i treća koja je rimska građevina, koja je vjerovatno opet nekada bila vjerska. To se gradilo. Sada imate situaciju da imate kostur koji je okrenut po pravoslavlju, koji je okrenut po rimskom na jednom te istom mjestu u jednoj crkvici. Na stotinjak kvadrata imate da se od trećeg-četvrtog vijeka počinju da prave objekti. To se taložilo i dizalo, a sada smo našli te različite temelje na istom mjestu“, navodi načelnik Budinčić.
Prvi čovjek Ljubinja ističe kako se razmišlja da se stavi pod zaštitu države i razmišlja se da se stavi neki stakleni pod da se vidi par vijekova na jednom mjestu, u crkvi Presvete Bogorodice.

– Nekropola u dvorištu crkve –
„To se porušilo, pa su napravili drugi objekat, nije baš na istim zidinama, ali se vidi da se tu živilo i da su se tu mijenjali ratovi i ove priče, Na kraju krajeva ljudi prelazili iz jedne strane u drugu. Vidi se da je tu od davnina bio embrion života. To je dobra priča. Na tome možemo da izgradimo dobru priču turističku i da tu napravimo različite rute koje idu preko Dubrovnika i ovih prostora – da napravimo različite ponude i usput prezentujemo i svoju hranu i sve ovo što imamo. Po meni je to najveći resurs kako su ljudi sve bogatiji sve više hoće da putuju i vide. Kada pitaju ljude učesnike na kvizu u šta biste potrošili novac kada bi ste ga osvojili – svi kažu na putovanja. Ljudska potreba je da se putuje i vidi. To treba da iskoristimo“, zaključuje načelnik Budinčić.
U dvorištu crkve nalaze se ostaci nekropole stećaka što je zabilježila i ekipa AA.
Od ukupno 41 stećka, koliko je nekada brojala ova nekropola, danas je kod crkve i pravoslavnog groblja ostalo samo šest primjeraka. Nekropola se nekada sastojala od 41 stećka, četiri u obliku sljemenjaka, 27 u obliku sanduka, a deset u obliku ploča. Od ceste je odvojena kamenom ogradom. Stećci su bili orijentirani u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Dobro su klesani, ali su neki primjerci okrnjeni. Ukrašeno je pet primjeraka: dva sanduka i tri sljemenjaka.
U južnom dijelu pravoslavnog groblja danas stoji svega šest stećaka, od toga su dva ukrašena (38 metara udaljeni od crkve).
AA