BiH nije preskupa, ali su novčanici prazni

20150119170156_284316BANJALUKA/SARAJEVO | Iako posljednje analize ukazuju na to da BiH po cijenama osnovnih životnih namirnica spada u najjeftinije države, u udruženjima za zaštitu potrošača napominju da čak i takvi cjenovnici našem stanovništvu izazivaju glavobolju jer su im novčanici prazni.
MoveHub, stranica posvećena analizi životnog standarda u zemljama i gradovima svijeta, svrstala je BiH na 24. poziciju najjeftinijih država, čime je ona, po ovom kriterijumu, na najboljem mjestu u odnosu na zemlje koje nas okružuju.
Primjera radi, Srbija zauzima 26. mjesto, Crna Gora 35, dok je Hrvatska najskuplja država regiona i nalazi se na 69. poziciji.
Nesporno je, potvrdila je Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana DON Prijedor, da cijene u BiH jesu među najnižim u regionu, ali su one, ipak, neprihvatljive većini bh. građana.
„Ovo istraživanje definitivno je zasnovano samo na cijenama robe i usluga kod nas. Gledajući okruženje, definitivno možemo da se pohvalimo da su kod nas jeftiniji grijanje, voda, hrana i slično, ali treba reći da je hrana puno jeftinija u nekim zapadnim zemljama nego kod nas“, uvjerava Marićeva.
Međutim, stvarnost je dosta sumornija ako se zna koliko kod nas ljudi zarađuju. Time lice ovog istraživanja dobija i naličje.
„Naravno, ako se uzme kolika je prosječna plata i koliko košta potrošačka korpa, onda pokazatelji ne bi bili takvi. E sad, kada nam dođu stranci, oni jedu po našim restoranima i to je za njih jeftino, ali to nije mjerilo standarda života bh. građana“, podvukla je Marićeva.
Sindikalni predstavnici ističu da od novca, kojim građani raspolažu, jedva uspijevaju da sastave kraj s krajem.
„Sindikalna potrošačka korpa u novembru prošle godine koštala je 1.849 maraka, a u istom mjesecu prosječna neto plata iznosila je tek 827 KM“, naglašava Božana Radošević, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS.
Prema njenim riječima, samo za troškove prehrane, prema računici iz sindikalne potrošačke korpe, potrebno je izdvojiti čak 681 marku, a za stanovanje i komunalne usluge potrebne su dodatne 572 KM.
„Kada se uporedi koliko se u novembru proizvoda i usluga iz sindikalne potrošačke korpe moglo obezbijediti prosječnom platom, ispostavi se da je to svega oko 45 odsto“, upozorila je Radoševićeva.
Inače, ako je suditi prema ovom istraživanju, pet najskupljih država na svijetu za život su Švajcarska, Norveška, Venecuela, Island i Danska.
Najjeftinije zemlje svijeta, pokazala je ova analiza, jesu Indija, Nepal, Pakistan, Tunis i Alžir.
Nezavisne