Bileća se bori sa divljim deponijama

BILEĆA │ Na području Bileće postoji veliki broj lokacija na kojima nesavjesni pojedinci odlažu različite vrste otpada, stvarajući tako divlje deponije. Otpad iz domaćinstva poput starog namještaja, ođeće, plastike, elektronski, medicinski otpad, pa i uginule životinje mogu se naći uz lokalne i magistralne puteve, pa čak i u blizini izvora Trebišnjice.

Nema podataka o tome koliko ovakvih mjesta postoji na području Bileće, a u lokalnoj upravi kažu da su identifikovali one najproblematičnije.

– Radi se o divljim deponijama koje stvaraju probleme kako građanima, tako i komunalnoj policiji koja nadzire odlaganje otpada na području opštine. Po našem nalogu te deponije se uklanjaju, tako što radnici JP „Komus“ skupljaju taj otpad i odvoze ga na gradsku deponiju – objašnjava šef Odsjeka za inspekcijske poslove i poslove komunalne policije u opštini Bileća Srđan Kundačina.

Iako se deponije, kako tvrde u opštini, uklanjaju, nesavjesni pojedinci i nakon toga nastavljaju da odlažu otpad na ista mjesta. Najveći problem nastao je na lokaciji koju je 2009. godine Skupština opštine namijenila za odlaganje kamenog otpada, jer se veliki broj Bilećana bavi obradom kamena. Ova deponija, smještena pored puta prema Nikšiću, brzo je izgubila svoju prvobitnu namjenu, jer su neodgovorni građani ovđe počeli da odlažu i sve druge vrste komunalnog otpada.

Za nelegalno odlaganja otpada predviđene su novčane kazne, ali u lokalnoj inspekciji kažu da je počinioce teško kazniti, jer većina njih oprezno bira vrijeme kada će da donesu smeće na divlju deponiju.

– Zateći se na licu mjesta u momentu izvršenja prekršaja je vrlo teško, jer građani to sigurno neće raditi tokom radnog vremena komunalne policije ili kada je komunalna policija na terenu. Oni traže pogodan momenat i to se obično dešava u sumrak ili u ranim jutarnjim časovima, to jeste, kada znaju da ih komunalni policajac ne može zateći kako odlažu smeće na deponiju – ističe Kundačina.

On kaže da je ponovno postavljanje stražarske kućice jedini način da se riješi problem nepropisnog odlagnja smeća, bar na deponiji za kameni otpad.

– Bilo je i ranije predviđeno ugovorom sa JP „Komus“ da se ta deponija nadzire. Ponovo je u planu da se, u skladu sa budžetom i mogućnostima opštine, finansira ta stražarska služba,  odnosno da se unajmi osoba koja će nadzirati odlaganje otpada na ovoj lokaciji. Tako bi ovaj problem bar tu bio riješen  – jasan je Kundačina.

Divlja deponija niče i pored izvorišta „Vrelo oko“, koje se nalazi neposredno u blizini stećaka i nekadašnje zgrade muzeja. Savjesni dio građana smatra da ovakve deponije osim što predstavljaju ružnu sliku Bileće, uveliko prijete i da ugroze životnu sredinu. Jedni smatraju da bi bolje kontrole i veće kazne uveliko riješile problem, dok drugi ne vjeruju da se išta može promijeniti, ako se uskoro ne probudi savjest građana.

– To šalje lošu sliku iz Bileće, jer prvo što ljudi vide prilikom ulaska u grad jeste divlja deponija na izuzetno lijepom mjestu,  kao što je obala Bilećkog jezera, koja treba da služi za promociju Bileće u što boljem svjetlu. Trebalo bi pojačati inspekcijske kontrole i pooštriti kazne, jer bi to dovelo do promijena u pozitivnom smislu – kaže Bilećanin Miloš Babić.

Njegov sugrađanin Milovan Bokić smatra da ni oštre kazne ne bi riješile problem, ako se ne bi probudila svijest građana o važnosti očuvanja čiste i zdrave životne sredine.

-Svijest naroda je vrlo teško promijeniti. Što se tiče lokalne zajednice i službi koje bi trebalo da se brinu o ovim stvarima, oni su vjerovatno i nemoćni, jer teritorija opštine Bileća je ogromna. Gđe god ima nekog puta da može da prođe auto tu se može naći neko smeće, manje ili veće količine. Ne vidim da postoji neko rješenje, jer sve je to u svijesti čovjeka – kaže Bokić.

U ekološkim organizacijama ističu da je zabrinjavajuća činjenica da je svijest ljudi o važnosti očuvanja životne sredine na niskom nivou. Iako u osnovnim školama đeca uče o tome, loše navike ipak se, kažu, usvajaju od malih nogu. Stučnjaci upozoravaju da se divlje deponije danas ne mogu uporediti sa onima od prije 50 i više godina, jer se sastav otpada uveliko promijenio.

– Ljudi se vode nekom navikom da su tako otpad odlagali i ranije naši preci, ali otpad od prije 50 i 100 godina i ovaj danas su neuporedivi. Tada je više od 90 odsto otpada bilo biorazgradivo, dok danas imamo svega, od plastike, limenki, metala, željeza, pa do nekih štetnih materija – objašnjava Aleksandar Vukanović, predsjednik Centra za održivi razvoj i ekologiju „CORIE“ Trebinje.

Šta god nadležne službe radile po pitanju uklanjanja deponija i kažnjavanja počinila, teško da se išta može promijeniti ako se ne probudi svijest ljudi. Ekolozi i inspektori apeluju da uvijek razmislite prije nego što odložite otpad u prirodu ili ne neko drugo neadekvatno mjesto. U Ministrstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS pokušali smo da saznamo koliko ima divljih deponija na području RS i da li su upoznati sa ovim problemom u Bileći, ali odgovore do zaključenja ovog priloga nismo dobili.

Srpskakafe/Neda Petković