Bosić: Stručna javnost da pomogne u vezi sa Sutorinom

bosic
SARAJEVO | Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić danas je u Sarajevu pozvao stručnu javnost da pomogne u rasvjetljavanju stvarnog stanja u vezi sa teritorijalnom pripadnošću Sutorine, kako bi parlament BiH mogao odlučiti da li će biti ratifikovana dogovorena granica sa Crnom Gorom koja Sutorinu izuzima iz sastava BiH.
Pošto su Sutorina i ta granica na teritoriji opštine Trebinje i pošto je to i pitanje Republike Srpske, ja sam kao član Kolegijuma iz Srpske uputio juče pismo predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljku Čubrilooviću i svim klubovima poslanika u Narodnoj skupštini da pokrenu inicijativu da se ova stvar razjasni i sa stanovišta Republike Srpske“, rekao je Bosić na konferenciji za novinare.
On je dodao da je od predsjednika i klubova poslanika u Narodnoj skupštini Srpske zatražio da se uključe u raspravu o stvarnom stanju u vezi sa granicom kod Sutorine kako bi se na kraju došlo do najboljeg mogućeg rješenja.
„Moj cilj nije da problematizujem bilo koje rješenje, ali smatram da je krajnje vrijeme da se definitivno razjasni ta stvar u vezi sa Sutorinom„, istakao je Bosić.
Podsjećajući da je i do sada bilo inicijativa da se otvori ovo pitanje, prije svega iz Trebinja, odnosno iz Republike Srpske, Bosić je ocijenio da Srpska treba da kaže svoj glas o svemu tome.
On je izrazio nadu da dalje razmatranje pitanja Sutorine neće dovesti do novog produbljivanja krize i nerazumijevanja u odnosima sa Crnom Gorom.
„Iznenađen sam načinom na koji je Crna Gora reagovala samo na spomen razmatranja pitanja Sutorine“, istakao je Bosić i ocijenio da je reakcija zaustavljanja slanja ambasadora Crne Gore u BiH suviše oštra, kao da bi i povlačenje ambasadora BiH iz Crne Gore bilo loš potez.
Zalažući se za demokratsku raspravu i smirivanje atmosfere, Bosić je naveo da pogranični sporovi nisu neouobičajeni u Evropi.
„Trenutno je pred sudom u Hagu više od 20 sporova članica EU o sličnim pitanjima. Nedavno smo imali spor Hrvatske i Slovenije o pitanju granice i ne znam zašto bi bilo zabranjeno da se otvori pitanje granice u Sutorini„, dodao je Bosić i izrazio nadu da će Crna Gora prihvatiti da se argumentima razgovara o ovom pitanju.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH očekuje da će skorašnja javna rasprava koju će o pitanju Sutorine organizovati Ustavnopravna komisija ovog doma pomoći da se dođe do činjenica i da se zaključi šta je najbolje za BiH i Republiku Srpsku, ali i Crnu Goru.
Bosić je poručio da ne protežira nijedno rješenje u vezi sa Sutorinom i da očekuje da se povede rasprava o ovom pitanju kako bi se, ako je moguće konsenzusom, došlo do zaključka.
Savjet ministara BiH utvrdio je početkom novembra prošle godine Prijedlog ugovora o granici između BiH i Crne Gore kojim Sutorina pripada Crnoj Gori.
Srna

Sutorina narušava diplomatske odnose?
Pitanje Sutorine neće uticati na odnose Crne Gore i BiH, jer su dvije države priznale jedna drugu u okviru postojećih granica, saopštili su crnogorski zvaničnici.
Za to vrijeme, problem u diplomatskoj kumunikaciji između Crne Gore i Bosne i Hercegovine prijeti da ugrozi donedavno dobre odnose između dvije države.
Iako su Crna Gora i BiH završile razgraničenje i u maju prošle godine u Sarajevu usaglasile i parafirale dokumenta u vezi sa granicom, najprije medijski nesporazum u vezi sa Sutorinom, sada je prešao u diplomatsku ravan.
Zbog otvaranja tog pitanja zvanična Podgorica je najprije izrazila zabrinutost, a nakon toga odgodila slanje ambasadora u Sarajevo, nakon što je predsjednik Filip Vujanović odložio potpisivanje ukaza o postavljanju ambasadora Crne Gore u BiH.
U međuvremenu, stigla je informacija da i u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine razmišljaju o povlačenju bosanskohercegovačkog ambasadora iz Crne Gore. Razlog je to što se Vujanovićeva odluka ocjenjuje nekorektnom. Predsjedništvo BiH moglo bi se o tome izjasniti već ove sedmice.
U posljednje vrijeme Sutorina je postala bitna tema, kako u intelektualnim, tako i u političkim krugovima u Bosni i Hercegovini. Insistira se na tome da Bosna i Hercegovina ne smije potpisati Ugovor o granici sa Crnom Gorom sve dok se ne riješi to pitanje – a pozivaju se na navodne istorijske, geografske i političke fakte i granicu utvrđenu nakon Berlinskog kongresa 1878. godine.
Crnogorski zvaničnici saopštili su ranije da je pitanje Sutorine završeno i da očekuju skoro potpisivanje ugovora o državnoj granici.
U svemu, najzanimljivije je to da pitanje Sutorine pokreću uglavnom nacionalni Bošnjaci, a u njihovim projekcijama, Sutorina bi pripala opštini Trebinje koje je u Republici Srpskoj.
Apsurdno je i to da BiH, država koja je upravo zbog nove balkanske kartrografije pretrpjela užasan rat, sada poseže za nekim istorijskim pravima, iako joj zaključci Badinterove komisije kojim su granice republika postale granice novih država, ni malo ne idu u prilog.
VOA