Hrvati danas i zvanično traže Dejton dva

335198_1
MOSTAR | Hrvatski narodni sabor (HNS) na sjednici u Mostaru u subotu, koja se iščekuje s velikim zanimanjem, trebalo bi da usvoji deklaraciju koja definiše novo ustavno uređenje BiH, odnosno novu teritorijalnu reorganizaciju države na principu „federalnog simetričnog uređenja BiH“.
Kako je to „Nezavisnim“ potvrdilo više sagovornika, deklaracija treba da odredi ključne smjernice hrvatske politike u BiH, ali i da postavi pitanje alternative izmjeni Ustava BiH, a to je sazivanje nove međunarodne konferencije za BiH, svojevrsnog Dejtona 2.
Međutim, niko u ovom momentu ne želi da ide toliko daleko u ocjenama da li bi takav jedan dokument ujedno bio uvod u početak uspostavljanja trećeg entiteta u BiH.
Prema riječima Nikole Lovrinovića, zamjenika predsjednika HDZ BiH, deklaracija bi trebalo da sadrži ključne teme bitne za rješavanje hrvatskog pitanja u BiH.
„Međutim, intenziviranje tih pitanja očekujem tek na narednim sjednicama, u nastavku rada HNS-a, koji je dosad bio više u formi ‘udruženja građana’, a od sada bi trebalo da bude pravni subjekt“, ističe Lovrinović.
Martin Raguž, lider HDZ 1990 i član Predsjedništva HNS-a, za „Nezavisne“ je potvrdio da deklaracija sadržava dio u vezi s određenjem prema BiH, definiše pitanje novog ustava, ali i federalnog simetričnog uređenja BiH.
Raguž, pak, poručuje da HNS više ne bi smio da bude političko, već koordinirajuće tijelo hrvatskog naroda u BiH.
„Mi se već tri godine zalažemo da se HNS gradi kao krovna, strateška institucija hrvatskog naroda, koja ne bi bila otvorena samo za politiku. I plaćamo visoku cijenu zbog takvog stava, jer je u tom kontekstu i sada niz otvorenih pitanja. Međutim, u ovom trenutku je jasno da je HDZ 1990 druga stranka po snazi i tražimo da se to respektuje“, poručuje Raguž.
Slavo Kukić, univerzitetski profesor iz Mostara, ističe kako još nije jasno šta treba da predstavlja pojam „federalizacija BiH“.
„Ako se pod federalizacijom podrazumijeva regionalizacija BiH – nemam ništa protiv. A ako je to etnička federalizacija, onda, prvo, može značiti završetak etničkog preseljenja stanovništva, i drugo, tendenciju stalnog smanjivanja ovlaštenja BiH kao države, a jačanja etničkih federalnih jedinica“, ističe on.
Sam Kukić, kako potvrđuje, nije pozvan na sjednicu HNS-a, „kao ni ostali koji nisu spremni kleknuti pred vlasnika HNS-a“.
„Ne znam šta će biti usvojeno, ali ne isključujem da lider HDZ-a, poučen dosadašnjim odnosom međunarodne zajednice na dešavanja u BiH, može poći radikalnijim putem“, kaže Kukić.
Na kraju navodi da bi bio prvi za Dejton 2 jer sadašnje ustavno uređenje ne može da bude garancija prosperiteta zemlje.
Mile Lasić, još jedan univerzitetski profesor iz Mostara, inače član Ekspertne grupe za izmjene Ustava FBiH, koju je svojevremeno osnovala Ambasada SAD u BiH, juče nije želio da govori o sutrašnjem zasjedanju Sabora.
„Na tu temu neću dok ne vidim šta su gospoda zamislila“, kratko je poručio Lasić.
Dragan Čović, lider HDZ BiH, ranije je rekao da deklaracija određuje poziciju Hrvata u BiH i ono što HNS misli da bi se trebalo promijeniti kako bi BiH preživjela kao država.

Dolazi oko 450 poslanika HNS-a

Prema određenim najavama, dosad je oko 450 poslanika HNS-a iz desetak stranaka s hrvatskim predznakom potvrdilo svoj dolazak, ali, navodno, i hrvatski zvaničnici iz NS Radom za boljitak, SDP-a i SNSD-a, kojima su takođe upućeni pozivi.
Na zasjedanju, koje će biti održano u Hrvatskom domu „Herceg Stjepan Kosača“, poslanici HNS-a trebalo bi da izglasaju novu programsku deklaraciju, izmijene Statuta, izaberu članove Predsjedništva, koje potom treba da imenuje članove Glavnog vijeća HNS-a.
Nezavisne novine