Hrvatska uvodi vize za građane BiH?

20150227170709_291378BRISEL l Evropska unija zabrinuta je zbog velikog porasta broja građana iz država zapadnog Balkana koji u državama EU traže azil.
Iako rijetko tko od njih uspije dobiti azil, samo podnošenje zahtjeva velik je teret za administraciju tih država, javio je Jutarnji list.
Upravo zbog velikog porasta tog broja, Evropska unija ne isključuje ni krajnju mjeru ponovnog uvođenja viza za građane Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije i Crne Gore. Tim državama je još 2009. godine ukinut vizni režim, a u tom režimo ostalo je samo Kosovo.
Prema izvještaju Evropske komisije, objavljenom juče u Briselu, broj građana ovih država koji su tražili azil u EU tokom 2014. godine povećao se za čak 40 odsto u odnosu na godinu ranije. Ukupno je to više od 50.000 ljudi, a sve to EU vidi kao “zloupotrebu vizne liberalizacije” i traži oštre mjere tih država da se takva praksa spriječi.
Vraćaju emigrante
“Koristi od vizne liberalizacije doista se vidljive kada je riječ o jačanju kontakta između ljudi i poslovnim mogućnostima. Ali zloporaba bezviznog režima onih koji traže azil u EU se mora riješiti’‘, izjavio je u Briselu Dimitris Avramopulos, povjerenik za unutrašnje poslove i migracije.
On je najavio da će već početkom ožujka posjetiti Kosovo i Srbiju, države iz kojih dolazi najveći broj azilanata u EU s područja Balkana.
U ovom izvještaju nije uključen i fenomen masovnog ilegalnog prelaska građana s Kosova na teritoriju EU, koji ulaze preko srbijansko-mađarske granice jer se radi o građanima države koja nema viznu liberalizaciju. Ali i to je zabrinulo Evropsku uniju, a Njemačka i Austrija već su počele vraćati takve emigrante.
Informativna kampanja
U isto vrijeme stopa prihvaćanje zahtjeva za odobravanje azila znatno je pala. Najveća grupa onih koji traži azil u EU dolazi iz Srbije, više od 40 posto ukupnog broja građana država zapadnog Balkana. Slijede Makedonija, Albanija, BiH, a najmanji broj je iz Crne Gore.
Evropska unija predlaže državama regije da ojačaju informativnu kampanju da bi građanima objasnili da u EU gotovo da nemaju šanse dobiti azil.
Isto tako traže od njih da sarađuju u borbi pritiv grupa organizavnog kriminala koje organizuju, a u slučaju kosovskih građana i krijumčare ljude u EU s lažnim obećanjima da mogu dobiti azil.
Evropska unija pojednostavila je procedure uvođenja viza i, ako su neke države članice, poput Njemačke, Austrije, Holandije, Belgije i Francuske, najavile da bi mogle predložiti odluku u vraćanju viznog režima, i Hrvatska bi kao članica EU – iako nije članica Šengena- morala slijediti tu odluku i uvesti vize za građane Srbije i BiH.
Nepoželjna mjera
Takva mjera je nepoželjna sa stava država članica Evropske unije, uključujući i Hrvatsku, ali jedini je način da se smanji broj onih koji zloupotrebljavaju viznu liberalizaciju da bi u EU tražili politički azil.
Režim za BiH
Dio državljana BiH već je osjetio što znači kada se hiljadu kilometara spoljnihgranica EU spusti na graničnu liniju njihove zemlje, a oni se nađu s druge, “pogrešne” strane nove granice. Naime, Hrvatska je od 1.jula 2013., kada je ušla u EU, uvela vize za one državljane BiH koji nemaju biometrijski pasoš.
Odluku o tome Vlada je donijela na sjednici 9. maja 2013. Banski su dvori tada izvan snage stavili Sporazum o ukidanju viza, koji je potpisan u Sarajevu u decembra 2003.
Ovdje valja naglasiti kako vizu za ulazak u Hrvatsku trebaju samo oni državljani BiH koji nemaju biometrijski pasoš, a takvih je ipak razmjerno malo.
Agencije