Hrvatsku u EU niko ne shvata ozbiljno

Ugledni European Council on Foreign Relations (ECFR) izradio je obiman izvještaj na više od hiljadu stranica u kojem detaljno analizira saradnički odnosno koalicioni potencijal svih 28 država Evropske unije u odnosu na sve članice.

U izradi izvještaja pod naslovom „EU Coalition Explorer“ učestvovalo je 877 eksperata iz vlada, parlamenata, univerziteta i medija koji se bave evropskom politikom i dobro su upućeni u unutrašnje funkcionisanje Evropske unije. Podaci su detaljno obrađeni i predstavljeni u interaktivnom izvještaju od 1.113 stranica koji je u stvari kartografija uticaja u EU.

Kroz četiri ključne kategorije – preferencije, uticaj, partneri i politike – analizira se kakav je koalicioni potencijal svake članice EU, tj. na koje države svaka članica može da računa kao na svoje vjerne saveznike u EU.

Hrvatska marginalan solo igrač u EU

Tako se Hrvatska, zajedno sa Slovenijom, nalazi među najslabije ocijenjenim članicama EU kada je riječ o uticaju i mogućnosti pronalaženja saveznika i sklapanja koalicija u Uniji. To znači da Hrvatska ni nakon pet godina članstva u EU nije uspjela da ostvari strateški važne odnose s većinom ostalih članica i da je u EU smatraju za marginalnog solo igrača za koga nikoga nije briga.

Hrvatska je predzadnja po koalicionom potencijalu u EU, a iza nje je samo Kipar. Ni Slovenija nije mnogo bolja, nalazi se na 26. mjestu.

Slovenci ljuti na svoje diplomate zbog rezultata istraživanja

U Sloveniji je ovakav rezultat izazvao veliku raspravu u javnosti i kritike da je spoljnopolitička strategija države promašena, dok se u Hrvatskoj izvještaj ECFR-a ignoriše.

Slovenija u evropskim integracijama očigledno ima marginalnu ulogu, pa je velike države za partnera biraju samo u rijetkim slučajevima kad se uklapa u njihove projekte, a na listi prvih potencijalnih partnera je samo kod Austrije i Hrvatske, objavilo je danas ljubljansko Delo. Ipak, vodeći slovenački list se tješi da mali koalicioni potencijal manjih članica EU i nije toliko loša stvar, jer im omogućuje „fleksibilnost“ kad je riječ o spoljnoj i drugim politikama.

Hrvatska ne pripada ni jednoj koalicionoj grupi u EU

Članice EU su podijeljene u nekoliko grpa, a Hrvatska je među malobrojnim koje ne pripadaju nijednoj, dok neke druge članice imaju mjesto u više grupa. Npr. „velika šestorka“ su Njemačka, Francuska, Italija, Španija, Poljska i odlazeća Velika Britanija, odnosno članice s najviše uticaja u EU, ali Poljska je ujedno i dio Višegradske grupe, dok su Francuska i Italija i u grupi osnivača EU, kao i u Južnoj sedmorki, u kojoj su još Španija, Portugal, Malta, Grčka i Kipar.

Pripadanje različitim koalicijama unutar EU omogućava članicama veći uticaj i moć. Za Hrvatsku je depresivno da i mala Malta, kao i slabe istočne članice, poput Bugarske i Rumunije, imaju veći koalicioni potencijal od Zagreba.

Osim Hrvatske, prema izvještaju ECFR, u koalicionim grupama nema ni Slovenije, baltičkih republika, te Bugarske i Rumunije, koje su, međutim, ipak poželjniji partneri za veći broj ostalih članica EU od Hrvatske.

Poraz hrvatske spoljne politike koju vode bivše diplomate

Hrvatski mediji pišu da nadležni treba da detaljno analiziraju izvještaj ECFR-a, jer je iz njegovih ključnih zaključaka jasno da je Hrvatska potpuno podbacila kao članica EU i da nikome nije zanimljiva za bližu saradnju.

Kako komentarišu, ovo je katastrofalan rezultat za zemlju koju vode sve same bivše diplomate, a to je i šamar za premijera Andreja Plenkovića i predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.

Agencije