Kako je Hrvatska narodna banka rasprodala zlatne rezerve

zlato
ZAGREB | Hrvatska narodna banka (HNB) u mandatu guvernera Željka Rohatinskog prodala je zlatne rezerve koje je Hrvatska naslijedila raspadom SFRJ.
Odluka Hrvatske narodne banke o prodaji zlata izaziva kontroverze u javnosti jer, osim što gotovo sve zemlje u svijetu drže određenu količinu zlata kao rezervu, prodaja se odvijala 2001. godine, kada je njegova cijena bila prilično niska. Cijena zlata u vrijeme kada ga je HNB prodavala kretala se oko 280 dolara za uncu, dok je danas vrijednost oko 1.200 dolara, piše Index.hr.
Kako je navedeno u odgovoru Vlade na poslaničko pitanje, sredinom aprila 2001. godine, Republika Hrvatska je nakon postignutog sporazuma o podjeli dijela imovine bivše SFRJ, pohranjenog u Banci za međunarodna poravnanja u Bazelu (BIS), postala vlasnica 13,127 tona zlata koje je knjiženo po njegovoj tržišnoj vrijednosti na dan priliva, 13. juna 2001. godine, u iznosu od 114.939.321,71, dolara, odnosno 272,35 dolara po unci.
Dio tog zlata bio je pohranjen u fizičkom obliku u Švajcarskoj narodnoj banci, dok se dio nalazio na računima „nealociranog zlata“, tj. onog kojim se trguje u nematerijalnom obliku.
„Budući da zlato na gore navedenim računima (po viđenju) ne nosi nikakav prinos Direkcija za upravljanje međunarodnim pričuvama i deviznom likvidnošću HNB-a kontaktirala je Swiss National Bank, BIS i Bank of England, i komercijalne banke (Credit Suiše FB, UBS, Deutsche bank i Rabobank) s namjerom plasiranja zlata u kratkoročne depozite.
Iz Vlade su naveli da su depoziti u zlatu plasirani u dva navrata po ukupno tri iznosa, sa istim datumom dospijeća, 25. septembra 2001. godine, a prodajna cijena je iznosila 277,78 dolara za uncu.
Posebno je zanimljivo objašnjenje da se dobit ostvarena porastom cijene zlata ne može uplatiti u budžet, već ide direktno u kapital HNB-a, navodi se u tekstu.
„Nadalje, eventualna dobit ostvarena mogućim porastom cijene zlata ide direktno u kapital HNB-a i nije uplativa u državni budžet, dok se zarada po kuponima i kamatama na depozite i obveznice, kao i realizovana zarada po ulaganjima u instrumente s fiksnim prinosom može uplatiti u državni budžet“, navodi se u odgovoru Vlade.
Hrvatskoj je u procesu sukcesije, na osnovu dokumenata potpisanih u junu 2004. i maju 2005. godine, pripao i 23-postotni udio u zlatu, koje je bilo pohranjeno kod centralne banke Francuske i poslovne banke Kredi Svis u Zirihu.
To zlato je, kako navodi Vlada prodato po nalogu Ministarstva finansija, u čijoj je ingerenciji raspolaganje imovinom bivše SFRJ, a na čijem čelu je tada bio Ivan Šuker, navedeno je u tekstu. Prodaja zlata obavljena je 29. novembra 2005. godine, za koje je Hrvatska dobila 31.154.108,98 dolara.
Agencije