Nikola Laketa – fizički u Australiji, dušom u Nevesinju

nikola l5
NEVESINJE | Naš zemlјak iz Australije istoričar Nikola Laketa ovih dana posjetio je zavičaj. Boravak u Nevesinju iskoristio je za obilazak rodbine i prijatelјa, a navratio je i u redakciju Radio Nevesinja.
Na našem internet portalu u više navrata objavlјivali smo radove uvaženog profesora koji su budili emocije istinskih zalјublјenika u Nevesinje i tradiciju i običaje ovog kraja. Novi susret i razgovor sa profesorom Laketom pretočili smo u intervju sa akcentom na godine provedene u nevesinjskoj gimnaziji koja obilјežava pola vijeka postojanja.
Pripadate drugoj generaciji nevesinjskizh gimnazijalaca.Po čemu pamtite te srednjoškolske dane?
Imali smo stroge, ali pravedne profesore koje smo cijenili i poštovali. Nije bilo privilegovanih i bio je uspostavlјen visok kriterij znanja. Većina maturanata je stekla solidnu osnovu za dalјe školovanje i po pravilu su bili uspješni na višim školama i fakultetima. Moja generacija je dala više uglednih lјekara, inženjera i prosvjetnih radnika.
Svima nam je ostao u sjećanju profesor Arslan Derviškadić koji nas je usmjerio da se bavimo sportom i otrgnemo od ulice. U legendarne profesore nevesinjske gimnazije spadaju i Gedeon Stajić, Slobodan Bižić i Momčilo Golijanin koji su iznijeli veliki teret školstva u Nevesinju.
nikola l 4

U ulozi razrednog starješine

Šta je bila glavna zanimacija omladine u Nevesinju tih 60 – tih godina?
Pojava televizije izazvala je veliko interesovanje nas gimnazijalaca, ali su TV prijemnici bili prava rijetkost. Sjećam se da sam čuveni bokserski meč Klej – Liston sa drugarima gledao u vojnom objektu na Grepku i kasnije smo to prepričavali po gradu. Škola je kao nastavno sredstvo nabavila televizor, ali je bio u zbornici i mi đaci nismo imali pristupa. Izuzetak je bila finalna utakmica Kupa šampiona Partizan – Real. Utakmice fudbalske reprezentacije najčešće smo pratili u Korzu gdje je bila najbolјa slika.

Kako su izgledale školske zabave?
Gimnazija je imala svoju radio stanicu, magnetofone, gramofone i drugu opremu. Tih godina najviše smo slušali Bitlse, Indekse, Dragana Stojnića i Mikija Jevremovića.
Svake subote organizovane su igranke koje je nadgledao neko od profesora. U školi su priređivana i novogodišnja slavlјa. Maturske večeri priređivane su u Domu JNA.
nikola prva generacija
Na okupu poslije 40 godina

Prvi ste nevesinjski maturant koji se nakon završenog studija istorije zaposlio u matičku školu . Po čemu pamtite te prve dane u ulozi profesora?
I dalјe sam zadržao poštovanje prema starijim kolegama Vladu Dabarčiću, Gedeonu Stajiću, Slobodanu Bižiću. Kao mlad profesor bio sam generacijski bliži đacima i mogao sam razumjeti njihove potrebe, ali nije bilo popuštanja u kriteriju znanja. Uvijek mi je bila želјa da od njih postanu uspješni lјudi i to su u velikom broju i uspjeli. I danas susrećem bivše đake koji me srdačno pozdrave i zajedno se prisjetimo gimnazijskih dana.
Nakon decenije provedene u nevesinjskom SŠC novonzaposlenje ste pronašli u Zenici. U tom gradu je bilo dosta Nevesinjaca. Otkud tolika kolonija lјudi iz nevesinjskog kraja u Zenici?
Zenica kao industrijski grad stalno je imala potrebu za radnom snagom. Još prije Drugog svjetskog rata inženjer metalurgije iz Rasta Uroš Lazović kao direktor Želјezare pobrinuo se da čitave generacije učenika Građanske škole odu na izučavanje zanata u Zenicu. Mnogi od njih su tu ostali i zasnovali porodice. U radu Želјezare traga su ostavili i Krsto Buha iz Balabana i Nikola Telebak iz Luke.
Uoči poslјednjeg rata napustili ste Zenicu, prešli u Banjaluku i zaposlili se u Polјoprivrednu školu. Već u prvim poratnim godinama pala je odluka na daleki put u Australiju.
Teška ekonomska situacija u poratnim godinama presudila je da sa suprugom 1997.godine krenem na daleki kontinent. Nakon početne faze učenja jezika i traženja posla kasnije je sve išlo lakše. Australija kao multietnička država dala je izvrsne uslove za sve lјude. Posebno me raduje što sam uspio da školujem djecu i ona sada uspješno grade svoje poslovne karijere. Penzionerske dane sada provodim spokojno sa unučićima.
nikola l 2
Porodica i prijatelјi na okupu

Kako je organizovana srpska dijaspora u Australiji?
Srpska dijaspora u Australiji broji oko 100.000 stanovnika. Oni su na tlo dalekog kontinenta dolazili u tri talasa, a najviše ih je doselilo nakon ovog poslјednjeg rata na teritoriji Jugoslavije. Najčešće se okuplјamo kod crkava, na raznim svečanostima, ali i sahranama. I pored uređene države i dobrih ekonomskih prilika ja sam samo fizički u Australiji, a dušom negdje na nevesinjskim visoravnima.
Nedavno smo na skupu Hercegovaca u Melburnu organizovali humanitarnu akciju prikuplјanja pomoći za Udruženje „Moja nada“ u Nevesinju. Drago mi je da je pošilјka stigla u Udruženje djece i omladine sa posebnim potrebama. Trudićemo se da slične akcije organizujemo i ubuduće.
Prethodnih nekoliko godina bili ste dosta aktivni na internet forumima gdje ste razjašnjavali porijeklo hercegovačkih porodica. Zanimlјivim tekstovima podsjećali ste nas na staro Nevesinje, tradiciju i običaje ovog kraja. Možemo li očekivati da nas i dalјe uveselјavate zanimlјivim člancima?
Moja stalna preokupacija su Nevesinje i Hercegovina, ne samo sa istorijskog stanovišta nego uopšte. Informacije o porijeklu hercegovačkih porodica podijelio sam sa zemlјacima iz čitavog svijeta. Zapisi o Morinama, Nevesinjskoj olimpijadi, starom Nevesinju imali su veliki broj pregleda na internet portalima. Ima još tema o kojima bih rado pisao, ali su mi sada preokupacija unučići.
U svakom slušaju saradnja sa Radio Nevesinjem ostaće trajna.
nikola l 3
U redakciji Radio Nevesinja
Radio Nevesinje