343523_1

KONJIC | Na pravoslavnom groblju u Konjicu danas je osveštana spomen-kapela u kojoj su ispisana imena 330 konjičkih Srba stradalih u proteklom ratu.

Osim malobrobrojih Srba koji još žive u Konjicu, svečanom činu prisustvovali su nekadašnji stanovnici Konjica koji danas žive širom Republike Srpske, Srbije, Evrope, te Amerike, Kanade i Australije.

Svetu arhijerejsku liturgiju služio je episkop zahumsko-hercegovački i pomorski Grigorije.

Među 330 uklesanih imena stradalih konjičkih Srba Stoja Bratić iz Zvornika našla je ime svoga brata Đure Golubovića i njegove porodice.

Golubovići, ugledni prijeratni profesori, ubijeni su na početku rata, a ubice nisu imale milosti ni za njihovu djecu koja su imala devet i pet godina.

Za ubistvo porodice Golubović osuđena su dva lica, ali samo na po 5 godina zatvora. Ništa veće kazne nisu dobili ni oni koji su mučili i ubijali Srbe u konjičkim logorima.

Branko Mandić u logoru Čelebić i sportskoj dvorani Musala, koja je u ratu pretvorena u logor za Srbe, proveo je skoro 3 godine.

,,Šta sam sve preživio; progon, zatvaranje, mučenje. Ne ponovilo se'', kaže Mandić.

Kakvu su golgotu prošli Srbi u Konjicu govori podatak da ih je prije rata na području te opštine živjelo blizu 7 hiljada, a danas ih je tu tek par stotina.

,,Posle rata nas je ostalo oko 500. a sada nas ima jedva 200. Sve stari i bolesni, jedva hodaju'', priča Dragoljub Biberdžić koji je ostao u Konjicu. Dragoljub smatra da za koju godinu Srba više neće biti u Konjicu, ali je eposkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije optimista.

,,Mislim da je vrlo teško uništiti naše postojanje ovdje.Vjerujem u ogromnu hercegovačku energiju i sposobnost da se i u najgorim uslovima nekako snađu'', kaže vladika Grigorije.

Hercegovačka energija i sposobnost, koju pominje vladika Grigorije, pokazala se i ovaj put na djelu. Zahvaljujući donacijama Udruženja Konjičana u dijaspori obnovljena je Spomen-kapela na pravoslavnom groblju i ona je od danas spomenik za sve ubijene Srbe tog kraja. , Konjička dijaspora ne razmišlja o povratku.

,,Posle 23 godine stari izumiru, a mladi od kojih je većina rođena u dijaspori nema ni želje, ali ni uslova za povratak.Kuće su porušene, sve je zaraslo u korov. Male su šanse za povratak Srba u Konjic'', ističe Milorad Lazaraević predsjednik Udruženja Konjičana u dijaspori.

Spomen-kapela na pravoslavnom groblju u Konjicu osim pomena na sve stradale Konjičane, imaće i druge namjene. Paroh konjički Milan Bužanin ističe da će se u kapeli posvećenoj svetitelju Vasiliju Ostroškom i Tvrdoškom služiti svete liturgije do obnove Sabornog hrama u Konjicu.

Nakon pomena stradalim u Konjicu ponovo je ostalo oko 200 Srba staraca, da pale svijeće za mrtve i da se nadaju da će se jednog dana neko vratiti na pusta srpska ognjišta, i to ne samo u Konjicu, već i u ostalim mjestima u dolini Neretve u kojima Srba više gotovo i da nema.
BNTV