543273_papa-franja-redzep-erdogan-03reutersfoto-reuters_f VATIKAN | Dolazak pape Franje u Sarajevo dogadjaj je godine u Bosni i Hercegovini odakle predstavnici "sedme sile" pokušavaju da lik i delo poglavara Rimokatoličke crkve i šefa vatikanske države prikažu iz svih uglova, pa i kroz njegove nazobaravne izjave date medijima tokom pastoralnih pohoda.
Iako je na poziciji Svetog Oca nešto duže od dve godine, papa Franja već je zaslužio epitet najcitiranijeg pape u istoriji i nikada nije "bežao" od naslovnih stranica svetskih medija, koji su mu davali pažnju i zbog neočekivanih i popularnih izjava.
Jedna od najneočekivanijih došla je nedavno kada se vraćao iz posete Filipinima, navodi portal Klix i objašnjava da je njegovo zapažanje bilo odgovor na pitanje o porodicama koje imaju više dece nego što sebi mogu da finansijski priušte. "Neki ljudi misle, izvinjavam se na izrazu, da bi se kao dobri katolici morali ponašati kao zečevi. Ne! Roditelji moraju biti odgovorni i to je sasvim jasno", rekao je tada papa Franja - pozat i kao reformator, ljubitelj opere, onaj koji je platio svoj račun u hotelu, vozio se u običnom automobilu, nosio svoj kofer, oprao noge osudjenicima, odbio da ponese zlatni krst...
U novembru 2014. godine osvrnuo se i na povećanje birokratije unutar Evropske unije, a njegove aluzije na starije žene za šalterima izazvale su oprečne reakcije. "Danas vidimo uobičajeno mišljenje kako Evropa stari i kako sad kao stara baka, više nije plodna i okretna", rekao je papa koji se nakon toga dotakao i problema migranata iz severne Afrike, rečima da Evropa ne sme dopustiti da Sredozemno more postane "veliko groblje".
Nakon napada na novinare francuskog satiričnog nedeljnika "Šarli ebdo" usledile su, očekivano, značajne debate o pitanju slobode izražavanja, da bi papa Franja svoje mišljenje ponovo izneo na originalan način. "Istina je da ne smete reagovati nasilno na uvredu, ali ako meni neko opsuje majku, on mora očekivati udarac i to je sasvim normalno. Ne možete provocirati, ne možete vredjati tudju veru. Ne smete vređati veru uopšte. U slobodi izražavanja postoje granice", rekao je tada papa, da bi portparol Vatikana kasnije objasnio da njegove reči ne smeju biti shvaćene kao opravdanje za terorističke napade.
Papa različit od svojih prethodnika, koji sutra, kako je saopšteno, u Sarajevo stiže sa porukama mira, dijaloga i ohrabrenja za miran suživot u BiH, svojim je izjavama šokirao i mnoge katolike, pogotovo kada je u pitanju homoseksualnost i legalizacija istopolnih brakova.
Prilikom povratka iz Brazila novinarima je doslovno dobacio rečenicu koja će, navodi bosanskohecegovački portal, definitivno ostati zapisana u istoriji kao prekretnica zvaničnog Vatikana, ili bar kao najava prekretnice. "Ako je osoba homoseksualna i ako teži Bogu, a pri tome ima dobrotu, ko sam ja da sudim?", zapitao je papa, iako je i dalje protivnik legalizacije gej brakova.
Tokom razgovora sa osnivačem lista "La Republika", ateistom i novinarom Eugeniom Skalfarijem, papa je kritikovao i pogled na Boga koji gaje pojedini katolički krugovi. "Ja verujem u Boga, ali ne u katoličkog jer takav Bog ne postoji. Postoji samo Bog i verujem u Isusa, njegovu inkarnaciju", izneo je svoje vidjenje papa Franja i dodao da "Božija milost neće zaobići ni one koji ne veruju u njega". Među izjavama pape koje su naišle na veliki odjek u javnosti su i one da "ljjudska prava ne narušava samo terorizam, već i nepravedni ekonomski sistemi koje prave velike razlike medju ljudima", da je "život putovanje i kada stanemo ne mogu se događati dobre stvari", kao i da "svi mi imamo dužnost da budemo dobri".
Omiljeni papa priznaje i da mu neke stvari teraju suze na oči - ljudski snovi, tragedije imigranata, progon hrišćana na Bliskom istoku, bolesna deca...
Inače, papa Franja je prvi isusovac na čelu Katoličke crkve. Isusovci, jezuiti ili Družba Isusova (prema latinskom nazivu Societas Jesu) katolička je muška ustanova posvećenog života, odnosno muška redovnička zajednica. Isusovci spadaju u najbrojnije katoličke redovničke zajednice, a osim po duhovnoj delatnosti poznati su po svom delovanju u nauci i mnogim društvenim delatnostima.
Tanjug