Povratak emociji: Brano Likić svirao trebinjskoj publici

TREBINJE │ U Muzeju Hercegovine večeras je priređen koncert Brana Likića.

Posljednji put, kako kaže ovaj kantautor i muzički producent, pred trebinjskom publikom nastupio je još davne 1976. godine u Dom mladih, a od tada kroz Trebinje je samo prolazio, u tim kratkim susretima svaki put se nanovo inspirisao našim gradom, zbog čega se osjećao i dužnim da za to nadahnuće uzvrati gostovanjem.

Porodičnim porijelom Ljubinjac, Likić kaže da mu Hercegovina mnogo znači, kao što ga i ponosnim čini što svi naši talentovani ljudi uglavnom vode porijeklo iz Hercegovine.

Sarajevski muzičar i kompozitor, sa adresama između Amerike i Evrope, danas stvara muziku širokog žanrovskog i stilskog raspona – od džeza do klasike, sarađuje i širom svijeta nastupa sa vrsnim muzičarima, kompunuje i muziku na stihove poznatih pjesnika – što smatra svojim zadatkom i doprinosom našoj kulturi, a producentskim poslom bavi se danas samo kada sa muzičarima koji ga angažuju postoji međusobno muzičko razumijevanje.

Svojim posljednjim albumom vratio se akustičnoj muzici, izrazu koji najneposrednije svjedoči emociju, jer smatra da svijetu danas treba upravo neki novi romantizam koji će našim životima vratiti izgubljenu emocionalnost.

„To je jedan moj pristup i filozofski stav – da se oduševljavam nesavršenim stvarima. Jer nije ni u prirodi sve savršeno. Ja želim da sačuvam emociju, ona je taj ključ na koji reaguju ljudi. Ja mogu odsvirati i pogrešnu notu, ali neću izgubiti emociju. To je suština priče koju sa zrelošću dostiže jedan umjetnik“, kaže Likić.

Podsjećajući na svoje muzičke početke u Sarajevu, kroz grupe „Formula 4“, „Rezonansa“ i „Baglama bend“, Likić kaže da je njegova kreativnost, u osnovi vezana za rokenrol, uvijek težila eksperimentu i originalnom zvuku, odbijanju da se ide utabanim stazama – pa makar se otišlo i krivim pravcem.

Kao producent, Brano Likić ostavio je dubok trag u eks-ju domaćoj muzici. U njegovom kultnom studiju BLAP, koji je radio od 1978. do 1992. godine u Sarajevu, nastalo je više od 500 albuma, od onih u stilu narodne muzike do najslavnijih nota kultne sarajevske pop-rok škole…

R.S.