Predstavljeno izdanje „Dubrovačkog ćiriličnog pisara“

TREBINJE │ U Muzeju Hercegovine večeras je predstavljeno izdanje „Ruskove knjige – Dubrovačkog ćiriličnog pisara 1395-1423“, koje je priredila Zadužbina knez Miroslav Humski iz Trebinja.

Akati Dubrovačke republike – u prepisu Ruska Hristiforovića, dubrovačkog kancelara u periodu od 1395. do 1423. godine – najvećim dijelom su molbe Dubrovnika za trgovačke povlastice upućene vladarima Bosne i Srbije, te oblasnim gospodarima iz dubrovačkog zaleđa.

Goran Komar, koji je uz našeg sugrađanina Pavla Ratkovića priređivač izdanja, ističe da je značaj ‘Ruskove knjige’ što je u prepisu sačuvala veliki broj pisama – upućanih oblasnim gopodarima, bosanskim kraljevima i srpskim vladarima onoga vremena – čiji su originali odavno izgubljeni.

„Ono što je najvažnije i što želim snažno da podvučem je da se ovdje ti oblasni gospodari, pa i bosanski vladari, očituju kao nesumnjivi hrišćani. Sadržaji njihovih pisama Dubrovačkoj republici ukazuju na njihovu pravovjernost – da je moguće pomišljati na cijelom ovome prostoru samo na nekakve jeretičke natrune, ukoliko ih je bilo, ali nikako na nekakvu snažnu jeretičku organizaciju kako je to nauka 19. i dijelom i 20. vijeka sugerisala. I zbog toga nam je značajna ‘Ruskova knjiga’“, istakao je Komar.

Dodaje da je riječ o 304 pisma koja predstavljaju zvanička državna akta iz perioda kada Dubrovnik vraća svoju samostalnost i državni subjektivitet, a koja su u ovom izdanju priređena sa fotografijama originalnog prepisa i prevodom na savremeni srpski jezik.

Određen broj pisama upućen je vlastelinima sa područja Trebinja. I mi danas posmatramo njihove nadgrabne spomenike u trebinjskim selima, tih istih vlastelina i njihovih porodica, koje su ovdje živjele u 14. i 15. vijeku – a, dakako, najznamenitiji među njima su Ljubibratići i sve njihove razvojne linije“, napomenuo je Komar.

Ovaj izdavački poduhvat finansijski su podržali Grad Trebinja i Sekretarijata za dijasporu Republike Srbije, ali je presudan bio, dodaje Komar, entuzijazam grupe naših sugrađana koji su inicirali osnivanje Zadužbine knez Miroslav Humski, čiji će izdavački rad sami finansirati mjesečnim prilozima.

Zadužbina je osnovana prije dvije godine upravo sa ciljem prikupljanja i publikovanja dokumenata srpske kulturne baštine, napominje jedan od članova ovog društva Predrag Milošević.

Za sada broji tridesetak članova okupljenih oko ove ideje – a Dubrovački ćirilični pisar već je druga knjiga koju su izdali.

Pisma iz ‘Ruskove knjige’ odnose se uglavnom na uređenje dubrovačkih trgovinskih poslova sa ljudima sa ćiriličnog jezičkog prostora. Između ostalih, tu su i pisma kneginji Milici – kir Evrgeniji u monaštvu, Sandalju Hraniću i mnogim velikašima iz toga vremena. Međutim, iz pisama možemo da sagledamo i duh toga vremena, kao i da ponešto naslutimo o karakteru pošiljalaca ili primalaca tih pisama“, istakao je Milošević.

R.S.