U Novom Sadu postavljena izložba „140 godina Nevesinjske puške“ na kamenim pločama

057461NOVI SAD | U Novom Sadu premijerno je postavljena izložba „140 godina Nevesinjske puške“, autorke Biljane Ristić koja je na čudesan način, na kamenim pločama oslikala portrete najviđenijih junaka tog velikog ustanka.

U Tribini mladih Kulturnog centra izloženi su portreti 20 najviđenijih junaka „Nevesinjske puške“ – Pere Tunguza, Stojana Kovačevića, Jovana Gutića, Bogdana Zimonjića, Petra Radovića i drugih, a među naslikanim hercegovačkim junacima našao se i portret grofice Žane Merkus, koja je bila dobrovoljac iz Holandije u redovima ustanika.

„Boreći se protiv tada svemoćnog Otomanskog carstva za slobodu srpskog, ali i drugih porobljenih naroda oni su dali živote i imanja, a morate priznati, da je to u današnjem svijetu i vremenu nepojmljiv ideal“, rekla je Ristićeva sinoć Srni, nakon svečanog otvaranja izložbe.

Ristićeva, koja je rođena Nevesinjka, kaže da je naslikanim portretima junaka na kamenim pločama htjela da se kao mali, običan čovjek, oduži svojim pradjedovima i svom rodnom kraju.

„Hercegovinu osjećam u srcu. Potekla sam sa tog kamena i zato nadasve želim da se moji naslikani junaci skrase u Nevesinju, u Zavičajnoj zbirci Muzeja Nevesinjska puška“, rekla je ona.

Ristićeva je navela da su motiv da uradi portrete u kamenu nametnula djela junaka „Nevesinjske puške“, čiji je pucanj uzdrmao tadašnju Evropu.

Dati život, spaliti vlastito imanje, kako su to činili moji junaci, a sve zarad slobode svog naroda, nešto je zaista univerzalno i danas teško pojmljivo. Pri tom su dobro znali da sami ne mogu pobijediti svemoćno Carstvo. A nedostatak fotografija junaka bio je samo dodatni motiv i inicijacija da ih ovjekovječim u kamenu“, kaže autorka izložbe.

Ona je dodala da je kamen na kom je slikala junake ustanka originalan hercegovački i to sa Morina, iz kraja harambaše Pere Tunguza jednog od najvećih junaka Nevesinjske puške.

Ristićeva je slike u kamenu radila tri godine.

Biljana Ristić živi i radi u Novom Sadu, a osim slikanjem bavi se i dizajniranjem, ilustracijom, kao i filmom.

Izložbu je otvorila praunuka harambaše Tunguza – Nataša Gligorić, koja je istakla da je Ristićeva svojim slikama vizuelizovala odlučnost junaka „Nevesinjske puške“.

„Na njihovim bledim licima uokvirenim bradama i brkovima, širokim čelima, kao i u zamišljenim pogledima ispod gustih obrva očitava se slavno doba Hercegovine“, navela je Gligorićeva.

O izložbi su još govorili i direktor Kulturnog centra Novog Sada Bojan Panaotović, književnik Radovan Ždrale, kao i sama autorka.

Ovu izložbu Novosađani će moći da pogledaju do 19. juna.

Izložba „140 godina Nevesinjske puške“ 23. juna biće postavljena u Beogradu, u Galeriji Radio-televizije Srbije, a poslije Beograda biće postavljena u Nevesinju, kao i Trebinju.

Ustanak u Hercegovini pod nazivom „Nevesinjska puška“ /1875. godine/ bio je istorijski događaj koji je pokrenuo takozvano veliko Istočno pitanje.

Srna