„Kada bi zakon prošao ovakav kakav je u nacrt - bio bi veoma destimulativan, naročito za manje prozvođače i doveo bi to toga, možda je težak izraz – da neki vinari, oni koji i ovako jedva sastavljaju kraj sa krajem, pređu 'u ilegalu'. Rezultati ovakvog zakona biće - da će se povećati tržište na crno, i da nikad nećemo zavesti red, izgraditi vinogradarsku regiju, ni zaštititi porijeklo“, ističe Dragan Anđelić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja vinara i vinogradara istočne Hercegovine „Vinos“.

vinarija1 TREBINJE | Nacrt zakona o vinu sutra bi trebalo da se nađe pred poslanicima Narodne skupštine RS, a već je izazvao buru negodovanja među vinarima Hercegovine.
Iako su trebinjski vinari dugo čekali da se oblast proizvodnje vina zakonski kvalitetnije uredi i da novi impuls razvoju vinarstva na jugu Hercegovine, predložena rješenja, tvrde, izazvaće suprotan efekat – mnogi trebinjski, uglavnom porodični, podrumi biće prinuđeni na zatvaranje ili da pređu „u ilegalu“.
Vinari nisu sjedali skrštenih ruku: na vanrednoj sjednici proširenog Upravog odbora Udruženja vinara i vinogradara „Vinos“ digli su glas i prema Banjaluci „odapeli“ zahtjev – da se nacrt povuče, te da se prije usaglašavanja novog u Trebinju provede sveouhvatna javna rasprava, uz prisutvo zainteresovanih i predlagača.
Razlog je, kako navode, u strogim zahtjevima i standardima koje zakon nalaže od proizvođača vina, a na koje nedovoljno razvijeno vinarstvo u Hercegovini još nije spremno. Vinar Ranko Petijević kaže da je predloženi nacrt zakona „deset puta rigorozniji“ od još aktuelne zakonske regulative iz ove oblasti, a strožiji je, tvrdi, i od zakona u Hrvatskoj, koja je u Evropskoj uniji.
„Prvo, male vinarije su registrovane na promet do 50 hiljada KM, ne podliježemo ni plaćanju PDV-a. Jedno od zakonskih rješanja koja nas najviše 'boli' je da po zakonu svaka vinarija mora imati zaposleno stručno lice – diplomiranog enologa ili poljoprivrednog inženjera, što su na godišnjem nivou za svaku vinaruju troškovi od najmanje 30 hiljada KM za lični dohodak i doprinose. Naravno, vinarije koriste usluge enologa, ali nije stalno zaposlen, jer - zašto bi tokom cijele godini plaćali osobu čije nam usluge trebaju faktički deset dana u toku godine“, kaža Petijević za radiotrebinje.com.
A jedan od zahtjeva sa sjednice Upravnog odbora Udruženja „Vinos“ je da zakon mora biti naročito stimulativan za manje proizvođače.
„Cilj zakona bi trebalo da bude da se vinogradarstvo i vinarstvo razvije u Hercegovini, koja ima sve komparativne prednosti u odnosu na druga područja Republike. Kada bi zakon prošao ovakav kakav je u nacrt - bio bi veoma destimulativan, naročito za manje proizvođače i doveo bi to toga, možda je težak izraz – da neki vinari, oni koji i ovako jedva sastavljaju kraj sa krajem, pređu 'u ilegalu'. Rezultati ovakvog zakona biće - da će se povećati tržište na crno, i da nikad nećemo zavesti red, izgraditi vinogradarsku regiju, ni zaštititi porijeklo“, ističe Dragan Anđelić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja vinara i vinogradara istočne Hercegovine „Vinos“.

Dragan Anđelić Dragan Anđelić

Anđelić pojašnjava da vinari nemaju problem sa predviđenim standardima kontrole vina, koja su u interesu i svakog proizvođača i budućeg razvoja vinastva na ovom području. Vinari samo traže – da se procedure organizuju na finansijski podnošljiviji način za njihove skromne prihode. Rješenje je, smatra on, u formiranju zajedničkih tijela koja bi vinarima pružali tehnološke, kontrolne, agronomske, pravne i druge usluge, umjesto da svaka porodična vinarija zapošljava ovaj stručni kadar. „Smatram da treba da formiramo jednu agenciju ili kancelariju koja će, osim kontrolne, imati i savjetodavnu ulogu, a zatim kadrovski i opremom ojačati laboratoriju za analize, koja bi se potom licencirala, kako bi njena ispitivanja bila mjerodavna za popise iz ove oblasti. Potrebno je vršiti sve te analize - jer vino ipak ima tretman hrane - ali nam treba i finansijski olakšati obaveze, koliko se god može“, ističe Anđelić.
Vinari negoduju i što su sa predloženim rješenjima upoznati „pet do 12“, te što se na javnoj raspravi koja je prethodila izradi nacrta – nije čuo i njihov glas. „Prvenstveno, manjkavost je da nije kvalitetno obavljana javna rasprava. Na proširenom sastanku Upravnog odbora našeg udruženja bilo nas je 17 prisutnih, a samo je jedan vinar bio na toj javnoj raspravi. Da li je manjkavost – do ovih 17, ili je i tih 17 vinara trebalo biti na javnoj raspravi? Nema potrebe da sada otvaramo ta pitanja - bitno je da ovaj nacrt nije dao ono što je trebalo da da“, zaključio je Anđelić za radiotrebinje.com.
R.S./M.B.