Zašto mlade, obrazovane djevojke sa Zapada udoban život mijenjaju za srednji vijek ID?

20150528160735_307468
Od kada su militanti takozvane Islamske države širom svijeta počeli, za svoje ciljeve osim mladića, regrutovati i djevojke, uglavnom vrlo mlade tinejdžerke sa Zapada, nije malo onih koji su se zapitali: zašto bi uopšte neka mlada djevojka zamijenila slobodu modernog svijeta za život u srednjem vijeku ID-a?
U BBC-vom Magazinu, na neke od odgovora pokušala je da odgovori Huda Džavad, savjetnica u londonskom Centru za akademsko izučavanje šitskog islama. Rođena u Bagdadu, a odrasla u Ujedinjenim arapskim emiratima i Siriji, kao tinejdžeka stiže u Englesku, kasnih osamdesetih godina prošlog vijeka, piše Slobodna Evropa.
Njeni roditelji su bili politički aktivisti u vrijeme Sadama Huseina i iz Iraka su pobjegli nakon što im je izrečena smrtna kazna u odsustvu. Pradeda joj je bio ajatolah Naini, poznati vjerski pravnik, zagovornik razmišljanja i rasuđivanja, koji je slobodu izražavanja smatrao „bogom danu“.
Iako je odgojena u vrlo religioznoj familiji, pradedino nasleđe je rezultiralo činjenicom da je Huda bila prva djevojka u svojoj porodici koja je završila fakultet i stekla zvanje učiteljice. Zbog aktivnog političkog angažmana, roditelji su se selili i čak četiri puta počinjali život iznova, u četiri različite države.
Huda Džavadi koja je trenutno koordinator Lige za borbu protiv porodičnog nasilja, u posljednje vrijeme je zaokupirana temom žene i tzv. Islamske države.
Ona kaže kako s mješavinom krajnje fascinacije i neizdrživog gađenja pomno posmatra konstantan odlazak djevojaka iz Velike Britanije na područja koja u Iraku i Siriji kontrolišu islamisti.
„Zašto bi nečija inteligentna, naizgled dobro integrisana kćerka ispred koje je svjetla budućnost, koja uživa sve slobode modernog demokratskog društva, sve to ostavila i krenula na put u najmračnije mračno doba?“, pitanje je koje postavlja Huda Džavadi i dodaje.
„Moderno obučene djevojke, sa naočarima za sunce po posljednjoj modi, torbicama s modne piste, odlaze u pustinju u kojoj nema ni vode, gdje je struja luksuz, gdje te i osnovno ljudsko pravo – sloboda kretanja – može koštati života! Zašto?“
Dileme koje muče Hudu imaju brojna potpitanja. U svom tekstu za Magazin BBC-a ona navodi:
„Kao neko ko je rođen na Bliskom istoku, ko je pobjegao od rata, progonjen kao dijete, neko ko zna kako je to biti bez vode i struje, ili u strahu da će neko pokucati na vrata u bilo kom trenutku, ne mogu da shvatim izbor ovih mladih žena! Kao istinska islamska vjernica i aktivistkinja za ljudska prava, ja pobjesnim na činjenicu da te naivne žene prihvataju i još gore, zagovaraju brutalnost i divljaštvo koje čine teroristi. I još više – veličaju ih kao vjernike koji poštuju šerijatsko pravo“, rekla je ona.
Huda Džavadi primjećuje i svu protivrječnost života u raljama ID-a. S jedne strane militanti zagovaraju povratak, kako ga oni zamišljaju, tradicionalnom i čistom „halal življenju“, očišćenom od svih „zagađenja modernoga svijeta“, ali se ne uzdržavaju od korištenja smarfonova, Tvitera ili Fejsbuka. I sigurna je da nije jedina koja primjećuje to licemjerje.
Sa djevojkama koje bježe iz Britanije, a tamo su rođene i odrasle, Huda se na nekom nivou može i poistovijetiti. Ona dijeli njihovu iskrenu želju da učine „pravu stvar“ i da žive život u kojem daješ sebe za opšte dobro. Dijeli i njihovu čežnju da više saznaju o tome odakle su i gdje se možda bolje uklapaju.
Saglasna je s njihovim nezadovoljstvom koje izaziva medijsko prikazivanje islama i muslimana kao genetski nasilnih. Dijeli njihove frustracije predrasudama prema islamu odnosno automatsko nepoštovanje drugih samo zato što si musliman. Ili zato što si žena, muslimanka, na koju čudno gledaju, kako u široj javnosti ili u drugim vjerskim zajednicama.
Huda dijeli i želju mladih djevojaka da nauče nešto i umanje svoju konfuziju o islamu. Baš kao i te mlade žene koje su vrbovane, najčešće kroz društvene mreže, i Huda iskreno vjeruje u boga, pravdu i jednakost svih društvenih zajednica. Hoće da brine o siromašnima ili bolesnima, da traži najbolja i najpravednija rješenja problema, i za ljude i za životinje.
Radeći u Centru za borbu protiv nasilja u porodici, Huda Džavadi se susretala s dilemama u vezi s nejednakošću polova. Često se pitala zašto se nasilje nad ženama, ili prisiljavanje na brak, tumači „prirodnim pravom muškarca nad ženom“.
Na pitanje „zašto je kretanje žene u spoljnom svijetu tako ograničeno, zašto žensko dijete može naslijediti samo polovinu onoga što nasleđuje muški potomak?“ na sve je dobijala uvek isti odgovor: „To je božja volja zapisana u svetim knjigama!“
Bojeći se da će to zaista i naći zapisano u Kuranu, Huda nikada nije ni pokušala otvoriti tu knjigu. Međutim:
„Vremenom sam, zahvaljujući radu i druženju s mojim kolegom Jusufom, potpuno promijenila odnos prema bogu. To uzbudljivo iskustvo preispitivanja i razmišljanja omogućilo mi je moj direktan i neposredan razgovor s bogom“, piše Huda Džavari.
Nekoliko godina nakon što je započela svoj novi odnos s bogom, Huda je počela da radi u sekularnom Centru za žrtve porodičnog nasilja, sa ženama svih etničkih, rasnih, obrazovnih, ekonomskih i vjerskih slojeva i porijekla. Shvatila je da nasilje ne pravi razliku, da mu nije važno da li ste mladi ili stari, vjernik ili ateista. Važno je samo da si žena.
Međutim, mnoge od tih žrtava su upravo s religijom identifikovale svoje muke. Neke su govorile da ON ima pravo da je tuče, druge su mislile da je to neko božje iskušenje, ili čak kazna!
Baš kao i žene žrtve nasilja, i nevjeste džihadista su ranjive.
One žude za prostorom gdje je njihov religijski identitet dobrodošao, gdje mogu da se osjećaju kao sastavni dio društva, koji ih poziva da ga zajedno grade. To što je riječ o uspostavljanju kalifata koji se temelji na netoleranciji i nepismenosti, koji gradi svijet u kojem prava imaju isključivo muškarci kao neprikosnoveni gospodari, to ove djevojke u svojoj zanesenosti ne vide odmah.
Možda upravo u njihovom traganju islamisti uspijevaju da im ponude „rješenje“.
Većina tih žena najvjerovatnije shvati da je u zabludi tek kada bude kasno, prenosi Blic.