20150312171406_293739PLJEVLJA | Postoji li još jedna sporna granična tačka između Bosne i Hercegovine i Crne Gore? Još se nagađa veličina teritorije kod Pljevalja za koju je do juče malo ko čuo.
Na crnogorsko-bosanskoj granici, dugoj 268 kilometara, posle Sutorine, neočekivano se pojavilo još jedno mesto koje može postati sporno u odnosima Podgorice i Sarajeva. To je Malinjak kod Pljevalja, selo ili zaselak za koji je do pre dva dana znalo samo malobrojno stanovništvo koje na tom području živi! Malinjak je iz zaborava izvela Hanka Vajzović, poslanik Predstavničkog doma Skupštine BiH, podnoseći amandman na rezoluciju Denisa Bećirovića, kojim se traži povratak Sutorine u BiH. - Do juče nisam znao ni da postoji taj Malinjak. Možda ćemo ga naći na topografskoj karti - kaže, za "Novosti", Gligor Topalović, predsednik Mesne zajednice Bukovica, koji u prste poznaje ceo ovaj kraj pljevaljske opštine.
Pljevljaci su se od juče upustili u nagađanja o kojoj lokaciji je reč. Da li onoj u Šulama podno planine Ljubišnja, ili možda drugoj - kod sela Srečanje u pljevaljskoj Bukovici? Ako je prva u "igri" onda bi, po poslanici Hanki, njen najveći vrh Dernečište (2.238 metara) uz Malinjak pripao Bosni.
Devedesetih godina prošlog veka nekadašnji direktor rudnika "Šuplja stijena", inženjer geologije Ranko Krsmanović, skrenuo pažnju javnosti na nelogičnu liniju između Foče i Pljevalja, tim pre što bi se u planinskom vencu Zelengora-Ljubišnja, očekivala prava linija ili ona koja će slediti planinske izohipse.
Krsmanović navodi i geološka istraživanja koja su pokazala da se upravo u "džepu" koji pripada Foči, odnosno BiH, nalaze značajne rezerve olovno-cinkane rude, smatrajući da ne može biti govora o slučajnosti, jer su austrijski geolozi morali znati za bogatstvo Ljubišnje, bilo na osnovu bušenja, bilo na osnovu površinske analize magmatskih stena. Što se tiče današnjeg kopa "Gradira Montenegro", on se nalazi na crnogorskoj zemlji, dok podzemne eksploatacije odavno nema, pa ni "podvlačenja" pod komšijski plac. Publicista Jovan Markuš podseća da se na teritoriji Crne Gore posle Drugog svetskog rata menjala Avnojevska granica po dogovoru Blaža Jovanovića i Đure Pucara. - Za to postoje materijalni dokazi na terenu, a ko ne veruje neka proveri i videće u Igalu, prekoputa benzinske pumpe, granični međaš BiH i Crne Gore - kaže, za "Novosti", Markuš. - Drugim rečima, princip nepromenjivosti tih međa srušen je od međunarodnih faktora! Po kom osnovu je dubrovačka oblast danas pripala Hrvatskoj, ako znamo da je ona bila deo Zetske banovine (naslednica Kraljevine Crne Gore) jedna od banovina u Kraljevini Jugoslaviji? Dubrovačka oblast sve do Drugog svetskog rata i ustaške NDH nikada nije pripadala Hrvatskoj! AMBASADORI Predsedništvo BiH je zbog nerešenog pitanja Sutorine odlučilo da povuče iz Crne Gore ambasadora Đorđa Latinovića. Crnogorci su poručili da neće slati svog ambasadora u Sarajevo sve dok BiH ne odustane od posezanja za Sutorinom, koju smatraju neotuđivim delom Crne Gore.
Večernje novosti