Klinton koristio BiH da skrene pažnju sa svojih afera

20141015180520_268187

VAŠINGTON | Američkom predsjedniku Bilu Klintonu savjetovano je da iskoristi formiranje hrvatsko-muslimanske federacije početkom 1994. godine kako bi skrenuo pažnju američke javnosti s afere „Whitewater“, u koju je bio umiješan sa svojom suprugom.
U dokumentima je istaknuto da bi Klinton trebalo da Federaciji pošalje pomoć i na taj način skine aferu „Whitewater“ s naslovnica. Dva mjeseca kasnije, Klintonova administracija usvojila je dokumente o finansijskoj pomoći Federaciji i njenoj obnovi.
Kako se može iščitati iz tajnog dokumenta 2006-0320-F-7 iz Predsjedničke biblioteke deklasifikovanog prije nekoliko dana, američki novinar Mič Paradajz daje savjete Džordžu Stefanopulosu, šefu Klintonove službe za odnose s javnošću, na koji način da skrene pažnju s afere Bila i Hilari Klinton o kupovini nekretnina tokom sedamdesetih i osamdesetih godina. „New York Times“ je u martu 1992. godine prvi objavio tu aferu, u jeku predsjedničke kampanje, o projektu u kojem su Klintonovi izgubili novac, a tokom narednih nekoliko godina američke službe su pokušavale dokazati da su Klintonovi umiješani u tu aferu. Većina analitičara smatrala je da se radi o montiranom procesu kako bi se spriječila nova Klintonova kandidatura za predsjednika SAD, a Klintonov tim je pokušavao naći način kako skrenuti pažnju javnosti s te na druge teme.
„Želiš li skloniti loše vijesti s naslovnica? Napravi hrabar korak i izvuci maksimum iz dobrih vijesti o završetku rata između Hrvata i Bosanaca. Sada je vrijeme za predsjednika mirotvorca. On odmah treba da pošalje vojnu inženjeriju da popravlja infrastrukturu u Sarajevu, a možda i u drugim gradovima“, pisao je Paradajz Stefanopulusu. Paradajzov prijedlog je i da Klinton pošalje trupe, kako bi mirovnjaci UN-a mogli da budu oslobođeni za druge opasne misije.
„Vi uopšte ne iskorištavate uspjehe u Bosni. Oni koriste Klintonove slabosti u spoljnoj politici. Ovo je vaša šansa! Uzvratite im za ‘Whitewater'“, navodi se u poruci.
U dokumentima koje je CIA deklasifikovala u oktobru prošle godine postoji dokument od 26. jula 1994. godine Bijele kuće „Mjere pomoći bosanskoj federaciji“, u kojem se upravo predlažu mjere kako pomoći da se učvrsti mir između Bošnjaka i Hrvata.
Formalni predlagač je Haris Silajdžić, ministar spoljnih poslova tadašnje BiH, mada je iz samog dokumenta vidljivo da Klintonova administracija vodi glavnu riječ. Prva mjera uključuje ekonomski oporavak hrvatskih i bošnjačkih teritorija, druga mjera stvaranje institucija i zakona u FBiH, a treća stvaranje jedinstvene bošnjačko-hrvatske vojske. U jednom trenutku predlaže se formiranje grupe koja bi otputovala u FBiH i na licu mjesta procijenila na koji način najbolje pomoći.
„Imajući u vidu našu prominentnu ulogu u stvaranju FBiH, ne vidimo nikakvu posebnu korist da u grupu uključimo i strane članove, barem ne u ovoj fazi“, istaknuto je u tom dokumentu CIA.
Dokument, inače, sadrži čitav niz ekonomskih i finansijskih mjera kroz donacije SAD i drugih donatorskih zemalja kako bi se smanjila etnička napetost između Bošnjaka i Hrvata, a BiH pripremila za postratni prelazak na tržišnu ekonomiju. Takođe, spominje se i povezivanje teritorije FBiH sa srpskim teritorijama, vjerovatno prvi nagovještaj stvaranja Dejtonskog sporazuma.
Nezavisne