Na ulicama radi više od 2.000 djece

prositi

SARAJEVO l Na ulicama bh. gradova svakodnevno radi više od 2.000 mališana, pokazalo je istraživane Kancelarije UNICEF-a u BiH.
Istraživanje je obuhvatilo djecu u četiri bh. grada Sarajevo, Banjaluka, Mostar i Tuzla, u dobi od sedam do 18 godina. Studija koju je uradila Rut Rozenberg iz UNICEF-a predstavljena je juče u Kancelariji UN-a u Sarajevu.
Razgovarano je i direktno sa 372 djece koja rade na ulici, a koja su u dobi od 14 do 18 godina, od čega 184 u Sarajevu, 90 u Tuzli, 70 u Mostaru i 28 u Banjaluci. Održali smo i četiri sastanka sa Romima roditeljima u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjaluci“, rekla je Rozenbergova te dodala da je procijenjeno da je broj djece koja rade na ulici u dobi od sedam do 10 godina, u Sarajevu 638, u Mostaru 182, u Tuzli 192 i u Banjaluci 63 djece.
Djeca koja rade na ulici su podložna mnogim zloupotrebama i rizicima, od prekida školovanja, teških vremenskih uslova do saobraćajnih nesreća i zlostavljanja. Ona nedvojbeno žive u siromaštvu“, kazala je Rozenbergova.
U istraživanju došli su do podataka da čak 28 odsto djece u Sarajevu nije jelo dovoljnu količinu hrane u danu koji je prethodio razgovoru s njima. Između 40 i 54 odsto mališana u svim gradovima gdje je sprovedeno istraživanje je u nekom periodu iskusilo 24 sata bez hrane.
Roditelji Romi su u diskusijama sa predstavnicima UNICEF-a najveću zabrinutost iskazali kada je u pitanju prehranjivanje djece.
„Većina djece na ulicama radi kako bi prehranila porodicu. Iako djeca navode da to od njih niko ne traži, ukazuju da postoji neko ko ‘vodi brigu o njima’ ili ‘ih nadzire’ na ulicama. Uglavnom su to roditelji kojima većina djece predaje dio ili svu zaradu. Iako se rad djece na ulicama može opisati kao trgovina ljudima, u mnogim slučajevima bi se moglo opisati kao roditeljsko zlostavljanje ili zanemarivanje“, kazala je Rozenbergova.
Ajman Abulaban, šef Ureda UNICEF-a u BiH, ističe da se dječja prava krše na razne načine.
„UNICEF, ali i vlasti u BiH, moraju učiniti sve da ta prava djece u BiH zaštite. Djeca koja rade na ulici, nažalost, svakodnevno prolaze kroz razne vrste zlostavljanja. Često su gladna i žrtve su iskorištavanje, fizičkog, ekonomskog ili seksualnog. Nemaju priliku za obrazovanje, nemaju priliku za odmor i rekreaciju, nemaju priliku da ostvare potpuni razvoj. Nažalost, podložna su svim vrstama kršenja njihovih prava„, rekao je Abulaban, koji je podvukao da je mnogo ovakve djece na ulicama.
Dodao je da zakon koji štiti djecu postoji u BiH, ali se ne provodi u dovoljnoj mjeri.
„Smatramo da je ovo problem, ne samo vlasti i javnog sektora, nego svih građana ove zemlje“, rekao je Abulaban.
Iz Kancelarije ombudsmana za djecu RS ističu da je prosjačenje jedan od najprisutnijih oblika eksploatacije djece i povrede prava djeteta.
„Ova djeca su vrlo često potpuno zapuštena, promrzla i gladna, u svim vremenskim prilikama sa ispruženom rukom traže milostinju, bez odgovarajućeg obrazovanja i zdravstvene zaštite, vrlo često ostaju na marginama društva zauvijek“, kazala je Zlata Hadžić-Bajrić, zamjenik ombudsmana za djecu RS.
Prema podacima centara za socijalni rad u opštinama u RS, uzrok prosjačenja je u osam odsto slučajeva prisiljenost. U pojedinim slučajevima, kažu ombudsmani, roditelji stoje iza ove aktivnosti svoje djece, ali vrlo često je prisutno organizovano dovođenje mališana.
Ranjive kategorije
Posebno ranjiva kategorija su djeca sa posebnim potrebama i mališani sa invaliditetom, kojima se načelno ne posvećuje dovoljno pažnje.
Niz aktivnosti planiranih od strane UNICEF-a za naredni period je upravo koncipiran da bi ukazao na prava te grupe djece, a jedna od njih je i „Liga šampiona inkluzije“
Nezavisne