Da li će filmadžije reagovati na Martine teme? Novi Martin roman djeluje kao filmski scenario, i odlična je prilika za filmske sineaste da odmjere svoje kreativne kapacitete na temama koje prosto klјučaju iz mita i istorijskog pamćenja...

MARTA-TRKULJA-2 MARTA PRAVICA TRKLJA usudila se da ispuni jednu i književnicima nelagodnu istorijsku prazninu. Vijekovima, do novijeg doba, ništa narativno nismo imali. Književni maksimum, bez osobitih narativa, nalazili smo u crkvenoj literaturi, a katkad, u manje ili više rječitim fragmentima – u tekstovima pravnog karaktera ili u arhivskim izvorima.
Ako se izuzmu nekolike dramatizacije na epske i srednjevjekovne teme, čiste književne proze na sve te silne istorijske događaje od srednjeg vijeka naovamo gotovo da nismo imali.
OTUD, nemamo ni jedne razvijenije, opštepoznate fabule sve do 19. vijeka. Nemamo ni pripovijesti sa istorijskom tematikom, kamoli romana. Tu prazninu svojim romanima na engleskom jeziku (“Wounded Dove in Honor and Disgrace”; “Powerful Master and His Slave Bride”; “Deina: A Matter of Survival”, “Melina: A Departure From Tradition”) počela je da popunjava Marta Trklјa, književnica rodom iz Trebinja koja živi i piše u Kanadi.
Nјena poetika veoma je jednostavna. Pošto se odavno odvojila od našeg jezika, piše na engleskom, bazirajući svoj književni postupak na fabuli, bez kompleksa i sasvim u tradiciji istorijskog romana.
To nisu one nešto modernije viseće fabule , koje se mogu ispričati u svakom vremenu, nego sasvim realistične storije vezane za konkretne istorijske događaje ili dugoročnije procese.
BAVEĆI se narodnom tradiicijom, Marta je u Kanadi, uz ostalo, iščitala sve što se moglo naći o istoriji ropstva u našim krajevima. Pred sobom imala je narodne priče, porodična predanja, epsku poeziju i više naučnih radova u kojima je iscrpno istražena tema ropstva u nekoliko geografskih krugova (u tadašnjoj Turskoj, posebno u Bosni i Hercegovini, u Dubrovačkoj republici, i na Mediteranu).

romanTema “Ranjene golubice u časti i sramoti” je poznati danak u krvi koga je 1420. godine uveo sultan Murat Drugi da bi povećao broj vojnosposobnih muškaraca za potrebe carstva koje je bilo u ekspanziji.
SUŠTINA ovog poteza bila je veoma složena. Otud, i njegova percepcija u istoriografiji je višeslojna. Sultan je želio da, na neki način, sa političke scene potisne naslјednu aristokratiju koja je uvijek pomalo ugrožavala njegovu vlast. Otud, danak u krvi” (devşirme) se odnosio samo na nemuslimansku djecu, koja će se uzdizati uglavnom do viših vojnih zvanja u janjičarskim jedinicama
Ranije, birani su dječaci između osam i deset godina, a kasnije ta granica je podignuta.
Marta Trklјa o “danku u krvi” piše iz perspektive roditelјa kojima Turci odvode dijete, iz perspektive djeteta, a donosi i neke fragmente o njihovom obrazovanju i kasnijoj karijeri u Carigradu i u drugim dijelovima carstva. U taj siže upletena je porodična drama, ali i predanje o nastanku imaginarnog trebinjskog sela Grujičin Most, u kome se sva radnja odvija.
GLAVNA JUNAKINјA romana Anagelina, kao antička heorina, prisilјena je da otrpi najdublјa iskušenja i teške poraze koji lome najjače i najotpornije, ali, ipak, uspjeva da pobjedi sve nevolјe koje joj dolaze jedna za drugom, da se ponovo susretne sa svojim sinom (koji je u međuvremenu postao turski paša), da se pomiri sa svijetom oko sebe i da mirno sklopi oči.
U “Ranjenoj golubici” Marta Pravica Trklјa otvoreno govori o jednom surovom vremenu, o unutrašnjim sukobima u turskom cartvu, o socijalnim i nacionalnim konfliktima, međutim, kad pomislite da nije uspjela da izbjegne već poznate epske i druge stereotipe, Martin roman ulazi u finale u kome su otvara realna životna perspektiva za sve aktere događaja.
U NOVIJOJ literaturi koja na bilo kakav način tretira bosanskohercegovačke teme, Martin pristup i njen etički stav veoma je rijedak ili ga gotovo nema, jer, mnogo je stranica ispisano u istovjetnom maniru, u crno-bijeloj tehnici, bez ikakvog traga moralnog nijansiranja lјudi u jednom ovakvom (opštem) civilizacijskom konfliktu.
Kako se bavila i ropstvom u novijem vremenu, Martini epilozi djeluju autentično i ubjedlјivo. Uz to, njene fabule humanistički su otvorene, i gotovo da bi mogle biti dobra literatura za sve one koji se sanacijom sličnih konflikata bave danas.

roman2 AKO je “Ranjena golubica” bila inspirisana i određena fenomenom ropstva u ambijentu tadašnje Turske, njen novi roman “Powerful Master and His Slave Bride” istu temu osmatra u evropskom, hrišćanskom prostoru, donoseći potresnu i zanimlјivu priču o Zlatomirki, priču koja se odvija na relaciji Hercegovina - Dubrovnik – Bari u 15. vijeku.
PRIČA počinje u trenutku kad Zlatomirka donosi odluku da ne posluša svog oca koji je odlučio da njenu ruku dâ vlasniku jednog velikog posjeda. Kad je čula da je njen otac obećao da će je udati za tog starca, da bi, zauzvrat, namakao mnogo zlatnih dubrovačkih dukata, Zlatomirka rješenje ne nalazi u samoubistvu, iako je bila na ivici, nego bježi iz kuće svojih roditelјa. U bijegu, slučajno pada u ruke trgovcima roblјem koji je odvode na prodaju u Dubrovnik, gdje će je kupiti lord Emanuel i odvesti na svoj posjed u blizinu Barija. Zlatomirka je namjeravala da pobjegne i od njega, međutim, pokazuje se da njen gospodar nije bezdušan, da je u pitanju osoba opterećena teškom prošlošću, u kojoj dominira njegov otac, srednjevjekovni despot brz na svako zlo, čak i prema svom sinu...

roman3

Slijedi zaplet prepun strepnje, dramatičnih događaja i neizvjesnosti. Teški obrti - od rodoskrvnuća do jezivog nasilјa ali i potpunih moralnih preobražaja - smjenjuju se jedni za drugim.
POPUT “Ranjene golubice”, i ova knjiga, pisana nepretencioznim, jasnim i pitkim stilom, bez pasusa za predah, neće vas ostaviti radnodušnim. Marta vas prosto goni da stalno budete uz glavnu junakinju, da strepite i navijate, propitujući vlastitu savjest ali i vlastite mogućnosti da se nasilјu oduprete danas, u jednom potpuno drugačijem svijetu.
Valјa reći još i to da novi Martin roman, poput “Ranjene golubice”, ima izuzetnu vizuelnu snagu. Na trenutke djeluje kao filmski scenario, i odlična je prilika za filmske sineaste da odmjere svoje kreativne kapacitete na temama koje prosto klјučaju iz našeg mita i istorijskog pamćenja.

ROMAN O HASAN-PAŠI PREDOJEVIĆU

Marta Trklјa poslјednjih dana rediguje srpski prevod “Ranjene golubice”. Još nije odlučila da li će knjigu štampati u kanadi, SAD ili u zavičaju. Istovremeno, sakuplјa građu, i započinje prve stranice istorijskog romana o Hasan-paši Predojeviću, o kome je dosta predanja u Istočnoj Hercegovini...

N.Marić

 

PRIČE IZ DAVNINE ...Kako nam reče spisatelјica, "od ranog djetinjstva sam se oduševlјavala pričama i događajima iz davnina... što su te priče zalazile dalјe u prošlost, sve su me više privlačile. Te priče, zajedno sa narodnom poezijom koju su mi moj otac i deda recitovali, jer nisu imali gusle, duboko su uticale na moj najraniji intelektualni razvoj i osjećaj prema našem narodu u njegovim vjekovnim mukama. Sve što su moj deda i otac pričali ja sam tako duboko proživlјavala da ni jednu njihovu priču nisam zaboravila. Još i tada, kao dijete, duboko sam doživlјavala rane svoga naroda i pokušavala da razumijem sve ono o čemu se pričalo. A kako sam rasla i počela strasno da čitam, posebno o vjekovnim patnjama žena koje su se stoički borile za opstanak, shvatila sam da od početka naše istorije, od kada smo dobili vjeru i naciju, kroz sve vijekove, kroz sve ratove, srpska majka nosi veliko breme na svojim nejakim plećima. Ona je rađala, odgajala, u boj otpremala i sinove svoje sahranjivala. Ipak, uvijek je uspijevala da istraje pod tim teškim bremenom. Ona nikada nije izgubila nadu u bolјu budućnost, niti je neprijatelјima ikada dozvolila da u njoj ubiju onaj srpski duh, jer je čvrsto verovala da nam, kao narodu, mogu oteti sve ali nam ništa ne mogu uzeti ako im ne dozvolimo da ubiju ono što je lјudsko, ono što je duhovno u nama." U razgovoru koji smo vodili, pomenula je da svakodnevno razmišlјa o njenoj Hercegovini i da je vidi kroz pogled svoje mladosti. Vidi njeno nebo plavo i gore zelene, šume kroz koje vire oštre stene, brda i njene gorostasne plemenite lјude. Vidi divnu vijugavu Trebišnjicu iznad grada, koja klizi kroz Trebinje. Vidi sunce na zalasku kako lebdi iznad Bjelašnice. Hercegovina je za nju najlepše mesto na svetu. Književnica Marta Pravica-Trklјa je na Jork Univerzitetu diplomirala englesku literaturu i klasične nauke. Na tom univerzitetu deset godina je radila kao savjetnik za profesionalnu orijentaciju, a vanredno je upisala i sa uspjehom završila i magistarske studije. Takođe predavala je poslovni engleski na Šeridan Koledžu. Nјena magistarska teza je o srpskim narodnim pjesmama sa naslovom "Srpska usmena poezija od 14. do - 20. vijeka - Paradiga časti...”. Obrazlažući svoju tezu, Marta je pokazala kako u svakom slučaju narodni pjevač upoređuje tri sistema časti: patrijahalni, patriotski i religiozni, kako ih stavlјa u konflikt, i kako, konačno traži načine za rješenje sukoba... Ove teze su dokazale da koncepti časti, napetost između njih i način na koji se rješenje nalazi kroz narodnu tradiciju ostaju konstantne... Ovom prilikom treba istaći da se njen roman nalazi na listi Amazon.com, koji je i organizovao takmičenje za najbolјu knjigu godine. Među 5.000 knjiga, u trećoj rundi, Martina knjiga plasirala se na 250. mjesto... Životni put gospođe Marte bio je i trnovit i težak, ali je ona vjerovala u sebe i ostvarila svoje cilјeve. Ona je jedan od osnivača Srpskog Dobročinstva i njegov najcjenjeniji član. (Slobodan Rundo)