Preventivna medicina predstavlja granu medicine koja se bavi sprečavanjem i suzbijanjem bolesti, kao i očuvanjem zdravlja.

U ovu definiciju se odlično uklapa narodna izreka „bolje spriječiti nego liječiti“. Međutim, nerijetko možemo čuti nekoga kako izgovara rečenicu „neću da idem kod ljekara, treba da mi nađe nešto“. Iako doktori konstantno naglašavaju koliko je bitno odlaziti na preventivne preglede, ostaje ono vječno pitanje – koliko smo mi, zapravo, odgovorni prema svom zdravlju? Odgovor na ovo pitanje potražili smo od Sanje Komnenović – specijaliste porodične medicine, Lilien Kovač – ginekologa i Duške Bešenji – specijaliste preventivne i dječije stomatologije.

Dr Sanja Komnenović[/caption]

Sanja Komnenović – specijalista porodične medicine kaže da Trebinjci dolaze na preventivne preglede, ali nedovoljno. Prema njenim riječima, specijalista porodične medicine poznaje porodicu, pacijenta, nasljedne bolesti u porodici, kao i kardiovaskularne probleme i na osnovu toga djeluje.

„Trebalo bi makar jedno-dvoje ljudi dnevno da zovemo na preventivne preglede, međutim, to kod nas još nije zaživjelo. Kod nas je uglavnom praksa da se dođe kod doktora kad nešto nije u redu. Međutim, mi ih, da tako kažem, „hvatamo“ kada dođu po nešto za nekog iz porodice. Činjenica je da treba poraditi na zdravstvenom prosvijećivanju. Danas je najbolja investicija u svoje zdravlje, bolest je teška i iscrpljujuća. Dođe mi pacijent u pedesetim i kaže ništa me nije boljelo, a sad mi je odjednom sve. Naš organizam pamti, često to upoređujem sa nekim kanapom. Možete dizati teret kanapom i reći da je kvalitetan, ali iznenada pukne pri podizanju nekog malog tereta. Tako je i sa organizmom“, govori nam doktorica Sanja Komnenović. Ne plašite djecu ljekarima

„Često čujem roditelje kako govore djetetu „ako ne budeš dobar, vodiću te kod doktora da ti da bocu“, a ne shvataju da mu time stvaraju strah od ljekara koji će vjerovatno trajati i u kasnijoj dobi. Ja im kažem da ne plaše djecu ljekarima, ne treba da misle da će kod doktora da dožive nešto loše. I roditelji treba da porade na podizanju svijesti kod djece“, kaže nam doktorica Komnenović.

Lična odgovornost, a ne prečice

„Prevencija ne podrazumijeva samo vađenje krvi, ima tu još mnogo toga – redovan san, fizička aktivnost, kvalitetan život. Neko kaže da je zdrava hrana skupa, a mi živimo na takvom području gdje svako ima makar malu bašticu, ali nam je lakše otići na ćevape. Često biramo prečice. Ukoliko našem prosječnom čovjeku date najboljeg ljekara i najbolju terapiju, vrlo malo će biti efekta. Lična odgovornost je ono što nam nedostaje. Ako nisi odgovoran prema sebi, nisi odgovoran ni prema državi, ali ni prema svojoj porodici. Na primjer, u nekim državama na Zapadu vas pozivaju jednom ili dvaput na preventivni pregled. Ukoliko se ne odazovete na poziv, a obolite od te bolesti, troškove liječenja snosite sami. To je lična odgovornost“, zaključuje doktorica Sanja.

Prevencija je ključna

„Svrha preventivne medicine je prvobitno prepoznati bolest i sprovesti liječenje kojim se sprečava smrt, invaliditet, oštećenje, smanjenje kvaliteta života. Provođenjem preventivnih aktivnosti nastaju rezultati koji postaju vidljivi tek nakon dužeg vremenskog razdoblja, a očitavaju se produženjem životnog vijeka, poboljšanjem kvaliteta života, očuvanjem radne sposobnosti pojedinca i u konačnom zbiru je smanjenje troškova zdravstvenog liječenja“, govori Sanja i navodi da ne treba biti ni previše u strahu jer je akumulacija negativne energije jedna od definicija maligniteta.

Iako je većini poznato da prostatu treba da kontrolišu muškarci koji su navršili 45 godina, doktorica porodične medicine nam kaže da rijetko dolaze samoinicijativno po uputnicu kako bi izvršili preventivni pregled.

„Kada dođe pacijent i primijetim u sistemu da nije dugo bio na kontroli, iskoristim priliku i provjerim PSA. Ukoliko vidim da nešto nije u redu, pošaljem ga kod urologa. Dijabetičare možemo redovno da kontrolišemo jer dolaze po terapiju, a sa ostalima je teže. Njima treba podići svijest o važnosti preventivne medicine. Takođe, ima i onih koji trpe i dođu tek kad je smrtni ishod neminovan, to je poražavajuće“, navodi nam doktorica Komnenović i podvlači da preventivni pregled može da spasi život.

Duška Bešenji, specijalista za preventivnu i dječiju stomatologiju kaže da se broj pacijenata koji dolaze na preventivne preglede povećao, ali da bi trebalo još poraditi na tome.

„Primjećujemo da dolaze mnogo mlađa djeca nego ranije, sve češće oni do tri godine. Međutim, roditeljima preporučujemo da djecu dovedu već u prvoj godini na pregled, ne da bismo mi to dijete pregledali nego da bismo posavjetovali roditelje o održavanju higijene zuba, ishrani i slično.“

Stomatolog Duška Bešenji[/caption]

Kako nam doktorica Bešenji pojašnjava, posebno je bitna saradnja sa ostalim granama medicine.

„Poenta je u saradnji ginekologa i stomatologa kako bi ginekolog uputio trudnicu da i tokom trudnoće posjeti stomatologa. Kod nas još ljudi ne znaju da trudnica može da primi anesteziju, popravi zub. Zatim, pedijatri su u stalnom kontaktu sa malom djecom i trebalo bi da upute roditelje da svoju djecu odvedu i kod stomatologa.“

Doktorica Bešenji ističe da vremenski period na koji će pacijenti dolaziti na kontrolu zavisi od njihovog oralnog statusa. Onom pacijentu koji redovno dolazi na kontrolu i ima sanirane zube, dovoljna je jedna posjeta godišnje.

„Činjenica je da ljudi imaju mnogo obaveza, međutim, mislim da mnoge i strah savlada. Posebno me brine što ima dosta mladih ljudi , takoreći djece kod kojih je situacija takva da moramo da im izvadimo zub“, zaključuje doktorica Bešenji.

Lilien Kovač, ginekolog, navodi da je prevencija, zapravo, edukacija mladih, djece završnih razreda osnovne škole, a ne žena, i ističe da bi u školi trebalo da postoji predmet „Zdravstveno vaspitanje“. Doktorica Kovač podvlači da treba ulagati u prevenciju, a ne liječiti posledicu.

„Nijedna žena na svijetu ne bi trebalo da umre od raka grlića materice. Iako zvuči grubo, umrijeti danas od raka grlića materice nije stvar sudbine nego ličnog izbora. 80% umrlih žena u poslednjih pet godina nije radilo Papa test. Grlić materice je, pored dojke, najčešće mjesto gdje se odvijaju maligni procesi u organizmu žene. Pri tom, to je jedna od rijetkih lokalizacija malignih bolesti čiji je nastanak moguće spriječiti“, kaže doktorica Lilien da dostupnost grlića materice pregledu, pouzdane dijagnostičke metode, savremena znanja o uzrocima i toku bolesti i poznate terapijske procedure, pružaju dobru osnovu za uspješnu prevenciju, a pri čemu je jedini uslov da se bolest otkrije u početnom stadijumu što je moguće samo redovnim kontrolama.

„Veliki broj žena dolazi na preglede, ali je to još uvijek nedovoljan broj. Osnovni razlozi zašto ne dolaze na preglede su strah, obaveze, stid, ali i neinformisanost. Često je u pitanju nedovoljna zdravstvena kultura i neprosvijećenost, te nerijetko čujemo da neko kaže „zašto da idem kod ljekara kad me ništa ne boli“, navodi doktorica i dodaje da se kod savjesnih žena tradicija pregleda prenosi sa majke na kćerku.

Ginekolog Lilien Kovač[/caption]

Doktorica Kovač ističe da bi ginekološki pregled, Papa test i ultrazvuk trebalo uraditi jednom godišnje ili češće ako se ukaže prilika.

„Razgovor je prvi i neizostavni dio ginekološkog pregleda. Prirodno je da se žene ne raduju odlasku kod ginekologa, ali je veoma bitno da mu posvete posebnu pažnju i izgrade dobar odnos sa njim jer, ukoliko imate dobar odnos sa izabranim doktorom, redovno ćete dolaziti na kontrole. Mnogi pogrešno vjeruju da kvalitet i dužina života zavise od gena, međutim, zdravstveno stanje zavisi od onoga što unosimo u svoje tijelo i od toga kako postupamo sa njim. Doktor Lamour je rekao ʻLoše nasleđe puni oružje, a način života poteže okidačʼ“, kaže nam doktorica Kovač, još jednom podvlačeći koliko je bitno podići svijest ljudi o važnosti preventivnih pregleda.

Broj Trebinjaca koji odlaze na preventivne preglede se, prema riječima naših sagovornica, postepeno povećava, premda taj broj još uvijek nije dostigao željeni nivo. Trebalo bi što prije da shvatimo koliko je prevencija bitna jer, zdravstvo je besplatno, a liječenje skupo.
 

Jovana SALATA/ Glas Trebinja