Dr Aleksandar Radanović, načelnik Odjeljenja interne medicine i internista kardiolog i Jelena Grujičić, glavna medicinska sestra na Odjeljenju interne medicine
„Odjeljenje interne medicine obuhvata kardiološku, endokrinološku, nefrološku, gastroenterološku i hematološku ambulantu kao i ambulantu za infektivne bolesti što znači da naše odjeljenje nema posebne odsjeke nego su svi internistički bolesnici smješteni zajedno. Posljednjih godina je osjetan nedostatak ljudstva, opreme i prostora i ta tri problema postaju sve izraženija. Ipak, moram da istaknem, i pored toga interno odjeljenje je ostvarilo zapažene rezultate“, započinje priču doktor Aleksandar Radanović, internista kardiolog i načelnik Odjeljenja interne medicine.
Doktor Radanović ne krije nadu da će nova bolnica u Trebinju biti rješenje problema te da će se stanje na njihovom odjeljenju makar u nekim segmentima popraviti, prije svega zbog pacijenata, a na koncu i zbog njih, ljekara, koji često rade u otežanim uslovima. Kao i većina ljekara u našoj bolnici, i ljekari internog odjeljenja rade po sistemu pripravnosti pa tako, s obzirom da nema dovoljno specijalista, broj sati provedenih na radnom mjestu je izuzetno velik. To im, kaže doktor Radanović, iscrpljuje snagu.
„Na većim klinikama su odjeljenja interne medicine zasebna pa tako imaju odjeljenje za endokrinologiju, odjeljenje za gastroenterologiju, nefrologiju i tako dalje, a kod nas je sve u sklopu jednog odjeljenja i jako je teško organizovati rad. Na većim klinikama se medicinske sestre i doktori bave usko specijalističkim poslovima dok je kod nas to daleko širi pojam. To posebno dolazi do izražaja kod srednjeg medicinskog kadra koji mora biti edukovan za širok spektar poslova kao što su ordiniranje hemioterapije, za davanje citostatika, za kardiološke bolesnike, endokrinološke i sve ostale internističke pacijente. Činjenica je da ne radimo sve procedure koje se praktikuju na kliničkom centru, ali radimo veliki dio toga te naš srednji medicinski kadar mora biti sposoban da odgovori tim zahtijevima. I pored otežanih uslova u kojima funkcionišemo, svaki dan dajemo sve od sebe“, priča nam doktor Radanović i ističe da se nedostatak ljekara, ali i srednjeg medicinskog kadra osjeti u cijeloj bolnici no na internom odjeljenju dolazi do izražaja upravo zbog kompleksnosti posla.
Doktor Radanović, ipak, naglašava da je raspisan veliki broj specijalizacija za mlade ljekare koji, iako neće biti spremni za rad narednih nekoliko godina, biće od ogromnog značaja za Trebinje, bolnicu, pacijente, ali i za ljekare koji već dugo rade bez odmora kako bi pacijentima pružili najbolju njegu. Trenutno, nastavlja načelnik, usredsređeni su na rješavanje problema srednjeg medicinskog kadra.
Ipak, načelnik internog odjeljenja podvlači da su, dolaskom subspecijalista, uvedene procedure zahvaljujući kojima trebinjska bolnica i ovo odjeljenje nisu zaostajali za nekim većim medicinskim centrima. Pritom, priča, ne mogu da se takmiče ni opremom ni prostorom sa nekim većim centrima jer ih upravo ti nedostaci ograničavaju da nešto što su naučili na raznim edukacijama primijene u našoj bolnici.
Na internom odjeljenju u Bolnici Trebinje rade dva kardiologa - doktor Radanović koji je već 15 godina svakodnevno na usluzi Trebinjcima i doktor Darko Paovica koji je završio specijalizaciju prije dvije godine. Doktor Radanović podvlači koliko je za njih značajan svaki vid edukacije te ova dva ljekara redovno posjećuju kardiološke kongrese, ali i kolege u kliničkim centrima sa željom da što više znanja usvoje, ali i sa nadom da će sve svoje znanje uspjeti da primijene u novoj bolnici.
No, od velikog značaja su i spoljni saradnici koji trebinjskim kardiolozima pomažu i daju svoj doprinos kako bi se smanjile liste čekanja. Spoljni saradnici, kaže načelnik, ne rade ništa što se inače u Bolnici Trebinje ne radi. Cilj kom teže je da pacijenti ne čekaju po nekoliko mjeseci na preglede od krucijalnog značaja.
„Što se tiče kardiološke službe, dva kardiologa urade otprilike 350 do 450 pregleda mjesečno što je na broj stanovnika u Hercegovini mnogo, ali su ipak liste čekanja po nekoliko mjeseci. Pacijenti u našoj bolnici trenutno mogu da urade ultrazvuk srca i krvnih sudova svih regija, holter pritiska, holter EKG i ergometriju. Ipak, kao što sam već naglasio, očekujemo značajne novitete u novoj bolnici, a angio sala je jedan od njih. Kada se opremi prostor, kolege iz drugih zdravstvenih ustanova će dolaziti i pružaće usluge našim pacijentima, a ujedno će obavljati i edukaciju kadra. U angio sali će se raditi koronarografija i implementiranje stentova, a sa druge strane u planu je i pejsmejker centar“, završava doktor Radanović i navodi da se Trebinjci najčešće javljaju sa hipertenzijom, srčanim popuštanjem ili pak ishemijskim bolestima srca.
Na riječi načelnika odjeljenja se nadovezuje i glavna medicinska sestra te nam prenosi svoja iskustva, a njena vedrina i pristupačnost nikada ne bi odali težinu posla kojim se bavi. Jelena Grujičić je u Bolnici Trebinje zaposlena punih 13 godina, dok posao glavne medicinske sestre na internom odjeljenju obavlja sedam godina. Sa ponosom priča o svom poslu i kolegama, ali i pacijentima koji uglavnom popunjavaju 80 posto kapaciteta internog odjeljenja.
„Moja zaduženja kao glavne medicinske sestre su da koordiniram odjeljenjem, sestrama, planiram rad i edukacije, obavljam administrativne poslove i vodim statistiku na našem odjeljenju. Mnogo je odgovorniji posao glavne medicinske sestre, ali su smjenski rad i smjenske sestre stub svake bolnice i upravo one omogućavaju da ova ustanova radi 24 časa i da pacijenti uvijek budu zbrinuti i pod terapijom koja im je propisana. Posebna pažnja je posvećena edukaciji naših medicinskih sestara za neke kompleksnije procedure pa smo tako obučene za rad kolonoskopije i gastroskopije i smatram da uspijevamo veoma uspješno da odgovorimo svakom izazovu. Na našem odjeljenju uvijek postoje edukacije između sebe pa tako doktor Radanović drži predavanja koja se odnose na koronarne jedinice, a drugi ljekari sa odjeljenja edukuju o problemima koji se tiču njihovih užih specijalnosti te su naše medicinske sestre obučene i za rad sa endokrinološkim, kardiološkim, nefrološkim, hematološkim pacijentima... “.
Jelena potvrđuje riječi načelnika odjeljenja da na njihovom odjeljenju nedostaje medicinskog kadra, opreme i prostora, ali podvlači da je stanje na odjeljenju daleko bolje u odnosu na njene početke barem što se tiče opreme. Jelena ističe da, s obzirom da u našoj bolnici ne postoji angio sala, teške pacijente koji se šalju u neke veće medicinske centre prate sestre sa internog odjeljenja što je veoma značajno za pacijenta koji treba satima da putuje.
Činjenica je da je interno odjeljenje u trebinjskoj bolnici jedno od najkompleksnijih i da su pred njega stavljeni brojni izazovi koji bivaju uspješno savladani zahvaljujući radu, trudu i odricanju kako ljekara tako i medicinskih sestara. Čini se, na sve treba gledati pozitivno i iz svake situacije izvlačiti najbolje jer, rekli bismo, tako se pomijeraju granice, a svaki pacijent koji izađe sa osmijehom na licu iz ove ustanove je satisfakcija za svo medicinsko osoblje. Jer, naposljetku, svaki ljekar teži dobrobiti pacijenta.
.jpg)
