Prvo izdanje emisije „Blago cara Radovana", u jesenjoj programskoj šemi Radio Trebinja, posvećeno je izuzetnom jubileju - dvadesetogodišnjici „Nove Zore", jedinog časopisa za književnost i kulturu u istočnoj Hercegovini, čiji su izdavači odbori SPKD „Prosvjeta" u Bileći i Gacku.
Prof. dr Miloš Kovačević, glavni i odgovorni urednik časopisa, smatra da je „Nova Zora", čiji su utemeljivači pokojni Radoslav Bratić, prvi glavni i odgovorni urednik te dugogodišnji sekretar Nikola Asanović, dostojan nastavljač mostarske „Zore".
„Zaista smo ponosni na 20 godina ’Nove Zore’, s obzirom da je Šantićeva, Ćorovićeva, Dučićeva i Šolina ’Zora’ iz 1896. godine izlazila samo pet godina, a za ovih 20 godina, ’Nova Zora’ izlazi pet puta više. Nadamo se da ćemo doživjeti još 20, po još 20 godina i da će ’Nova Zora’, kako bude svanjavalo srpskom narodu i kulturi, biti sve prisutniji i sve popularniji časopis među Srbima", ističe Kovačević.
Za dvije decenije, precizira, izašlo je 80 brojeva „Nove Zore", po četiri broja godišnje, sa više od 4500 tekstova blizu 1600 autora.
„Na srpskoj književnoj i kulturnoj sceni nema nijednog značajnog pisca i kulturnog poslenika koji nije objavljivao u našem časopisu. ’Nova Zora’ je jedinstven nacionalni časopis, koji podstiče ljubav prema vlastitom narodu, gdje se nacionalizam posmatra u najboljem mogućem svjetlu - da istakne vrijednosti srpskog naroda, bez šovinizma, ne ništeći ništa kod drugih naroda", kaže glavni i odgovorni urednik „Nove Zore", podsjećajući na zapažanje Dobrice Ćosića da je riječ o najznačajnijem srpskom časopisu za književnost i kulturu poslije „Letopisa Matice srpske".
Hercegovina je, ocjenjuje, „kulturni amblem srpskog naroda", jer je na čelu srpske kulture ne samo po jeziku, već i po dešavanjima, od Vukovih dana do danas.
„Za neki od prethodnih brojeva, radili smo poređenja za tri mjeseca, i nećete vjerovati, istočna Hercegovina je premašila broj kulturnih dešavanja u Beogradu. Otud velika zahvalnost Mišu Kisiću, koji je vrijedno bilježio sva kulturna dešavanja u istočnoj Hercegovini od prvog do 80. broja, za našu rubriku ’Kulturna dešavanja u istočnoj Hercegovini’, ali i Gradu Trebinju i svim ostalim mjestima regije, na brojnim i prepoznatljivim manifestacijama jer Hercegovina živi kroz kүlturu. Ukoliko obezbijedimo novac, planiramo da Kisićeve tekstove o kulturnim dešavanjima u Hercegovini zasebno objavimo", najavljuje Kovačević za Radio Trebinje.
Podsjeća da „Novu Zoru“ posljednju deceniju muče finansijski problemi, nadajući se da su, uz neophodnu podršku osnivača u Bileći i Gacku, dobrotvora i većeg broja pretplatnika, pred časopisom bolji dani.
U novom dvobroju, 81-82. broju časopisa, na blizu 350 stranica, navodi da su, pored ostalog, objavljeni tekstovi o 150 godina od rođenja Jovana Dučića, stogodišnjici smrti Alekse Šantića, vijeku od rođenja velikog lingviste Pavla Ivića, razgovor sa jednim od najznačajnijih srpskih pisaca 20. vijeka, nedavno preminulim Goranom Petrovićem, uz bogate priloge iz poezije i proze, aforistike, muzičke i likovne umjetnosti.
U „Blagu" smo razgovarali i sa prvim dobitnikom „Povelje Nove Zore", Mišom Kisićem, našim kolegom, novinarom, publicistom i višedecenijskim hroničarom kulturnih zbivanja u istočnoj Hercegovini, kome je priznanje uručeno na ovogodišnjim Ćorovićem susretima pisaca „Srpska proza danas" u Bileći.
„Zahvalan sam na priznanju redakciji časopisa, ali moram da kažem da Povelja ne pripada samo meni, već i svima sa kojima sam sarađivao u realizaciji ovog zanimljivog projekta. Za proteklih 20 godina, od prvog broja, 2004. godine, na 1290 stranica, predstavljeno je oko 2270 najznačajnijih dešavanja iz oblasti kulture i duhovnosti u istočnoj Hercegovine, uz brojne događaje iz aktivnosti SPKD `Prosvjeta` u Mostaru. Najveći podsticaj da ovako dugo pripremam ovu rubriku bilo mi je zapažanje istaknutih književnika i naučnika da će biti teško pisati kulturnu istoriju istočne Hercegovine bez konsultovanja ove hronike", kaže Kisić.
Razgovarala Vlatka Musić.
.jpg)
