index.jpg (109 KB)

Povodom završenog projekta  „Živi zdravu mladost – reci ne porocima i nasilju“, koji je odobrilo i finasiralo Ministarstvo porodice omladine i sporta Republike Srpske, a sprovelo Udruženje „Međunarodni centar za promociju ljudskih prava“ iz Trebinja, potvrđeno je da zaštita fizičkog i mentalnog zdravlja mladih imaju centralno mjesto u zdravom razvoju svakog adolescenta i da je priprema mladih za sigurniji prelazak u odraslo doba, posebno u današnjim uslovima, jedan od najvećih izazova, saopšteno je iz Međunarodnog  centra za promociju ljudskih prava.

U saopštenju se, između ostalog, navodi da rezultati istraživanja, provedenog tokom januara i februara 2020. godine za potrebe ovog projekta, u kome su učestvovali svi učenici devetih razreda osnovnih škola na području Grada Trebinja, potvrđuju da, još uvijek, suzbijanju poroka i vršnjačkog nasilja među mladima nije posvećena dovoljna pažnja, da ne postoji sinhronizovanost i odlučnost odgovornih subjekata u društvu da se stanje o porocima i vršnjačkom nasilju među mladima mijenja u pravcu suzbijanja ovih negativnih pojava. Cilj istraživanja o porocima i nasilju bio je da se u stvarnosti potvrde ili opovrgnu premise vezane za potrebu dodatne edukacije mladih kada su u pitanju znanja, stavovi i eventualne razlike u percepciji i upoznatosti učenika o aktivnostima na zaštiti od poroka i nasilja mladih.

Od posebne važnosti je da se mladi osposobe da se suprotstave negativnom vršnjačkom pritisku i ohrabre da samostalno odlučuju koje vrijednosti će prihvatiti u skladu sa svojim ličnim opredjeljenjima, posebno kada su u pitanju rizični oblici ponašanja.

S obzirom na značaj i potrebu jačanja mjesta i uloge lokalne zajednice, što je u ovom istraživanju i ukazano, senzibilniji odnos, humanizacija i veća briga u uslovima života i standarda, ograničavajući faktor postaje i porodica, čija uloga je  derogirana brojnim obilježjima kojima rezultiraju njena stanja - nezaposlenost ili prezaposlenost, socijalna nesigurnost, u velikom broju slučajeva neinformisanost, pri čemu su često ova pitanja „nepotrebna tema” u krugu porodice, jer se to uvijek dešava „nekom drugom“ ili „negdje drugdje“.

Porast broja mladih sa različitim oblicima rizičnog ponašanja u sferi bolesti zavisnosti zahtijeva brže i bolje snalaženje u ranom otkrivanju i suzbijanju rizičnih faktora, adekvatnom pristupu i prevenciji kroz savremene kontinuirane metode zdravstvenog obrazovanja, te promociju načina suprotstavljanja vršnjačkom pritisku, koji je često i prelomni faktor za prihvatanje navedenih oblika ponašanja, kroz različite vidove zdravstvenog i socijalnog prosvjećivanja, navodi se u saopštenju.