IMG_6687.JPG (152 KB)

Nakon šest takmičarskih dana večeras će, u revijalnom dijelu programa, na Festivalu festivala, članovi SKK Serbika Gnjilane, uz učešće studenata Prištinskog univerziteta i članova KUD „Alat“ iz Trebinja, izvesti dramski prikaz „Jedini put“, rađen po tekstu Aleksandra Gudžića, Jasmine i Ratka Stoiljkovića te Živojina Rakočevića.

JASMINA STOILJKOVIĆ potpisuje i režiju i scenario.

Dramski prikaz „Jedini put“ je nastao 2018. godine povodom stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata i oslobođenja Kosova i Metohije. Program ovog prikaza je specifično usmjeren na sve važne događaje iz Velikog rata na Kosovu i Metohiji, od trenutka kada se vojska povlačila sa Kosova i Metohije, dalje prema Albaniji, pa sve do oslobođenja.

Stoiljkovićeva ističe da se ova velika istorijska tema, u vrijeme jubileja, zaobilazila dugo vremena kao i priča o dešavanjima u toku Velikog rata na Kosovu i Metohiji. A, tamo se, nastavlja, zbilo dosta važnih događaja, počevši od momenta kada su Centralne sile satjerale našu vojsku i kada je vojska sa vladom i kraljem bila u povlačenju.

jasmina-stoiljkovic.JPG (91 KB)

- Oni su onda bili na Kosovu i Metohiji. Tu se dešavala prava drama jer su bili sastanci u Prizrenu, a potom u Peći, gdje se odlučivalo o sudbini naše vojske, o sudbini našeg naroda i o ishodu rata. I, donesena je ta posljednja odluka da se krene u golgotu preko Albanije. Ta drama koja se odigravala, bila je inspirativna za nas umjetnike na Kosovu i Metohiji. U ovom prikazu su, pored mene, kojoj je povjereno da budem autor, pa sam sastavila i scenario i režirala, bile i kolege iz Prištinskog pozorišta. Na premijeri je bio naš Uglješa Vujović, doajen naše srpske drame Prištinskog pozorišta, koje je sada izmješteno u Gračanicu, i svi ostali glumci. Međutim, u ovom prikazu svoj prostor su našli i doprinos dali i glumci iz Amaterskog pozorišta iz Gnjilana, iz Kosovskog Pomoravlja, koje ima dugu tradiciju. Zaista mi je bilo drago da su i oni sa nama.Tako da smo jedna prava dobitna kombinacija. Napravili smo jedan osvrt na sve te naše slavne pretke. Da kažem, duša prosto ište da se osvrnemo na slavne djedove i pradjedove, na taj dio slavne istorije i da ih na ovaj način ovjekovječimo.

Repriza dramskog prikaza „Jedini put“ na trebinjski način  

- Ovo što će večeras vidjeti trebinjska publika je, možemo reći, premijera, jer je drugačije nego što je bilo kod nas u Gračanici na našoj premijeri. Ovaj prikaz je obogaćen kako učešćem studenata glume Prištinskog univerziteta, na čelu sa njihovom profesorkom umjetničke igre i baleta Verom Obradović, tako i sa Kulturno-umjetničkim društvom „Alat“ iz Trebinja. Svi ćemo zajedno učestvovati u ovom izvođenju dramskog prikaza „Jedini put“ na trebinjski način.

Jasmina Stoiljković ističe da ovaj dramski prikaz umnogome korespondira s aktuelnim trenutkom. Dodaje da se reprize izvode u koprodukciji Srpskog kulturnog kluba Serbika iz Gnjilana i Doma kulture Gračanica, a učesnici su umjetnici sa Kosova i Metohije, od glumaca, dvojaca, sviraca do umjetnika sa prostora gdje izvode reprizu.

-Kada smo u Gračanici imali premijeru, koja je održana prije dvije i po godine, za stogodišnjicu oslobođenja Kosova i Metohije u Velikom ratu, desili su se neki momenti da u našem tekstu ima dosta paralele sa današnjim trenutkom na Kosovu i Metohiji. Srpska vojska sa Kosova i Metohije se povukla sa tog prostora kao što se i tada povukla. Ima tu dosta paralela koje su gledaoce dotakle.

Ta tema iz Velikog rata je i dalje aktuelna. Mi se nismo zadržali samo na tome, mi smo obuhvatili i period oslobođenja Kosova i Metohije, a i svih ostalih srpskih dijelova. Naravno, za ovo igranje u Trebinju otvorili smo taj jedan trenutak gdje smo pomenuli i hercegovačke žrtve koje su u Velikom ratu stradale kao dobrovoljci, na taj način učinivši poštovanje potomcima tih ljudi koji su stradali i vjerovatno će se naći večeras u publici.

ALEKSANDAR GUDŽIĆ, istoričar koji učestvovao u odabiru tekstova i pomagao Jasmini u realizaciji ovog dramskog prikaza ističe da su u ovom zanimljivom ostvarenju, pored ostalog, prikazane zanimljive scene zakopavanja krune u temelje Prizrenske bogoslovije te drugi istiniti događaji.

aleksandar-gudzic.JPG (138 KB)

- Kao što je sastanak generala u Peći, gdje je vođena živa rasprava oko toga da li da vojska na Kosovu i Metohiji da odsudnu bitku Centralnim silama ili da se povuče. Te istinite scene, naša dramska umjetnica i prvakinja Prištinskog pozorišta Jasmina Stoiljković, prikazala je na jedan pozorišni način. Koristili smo brojnu literaturu. Pored stenogramskih bilješki o sastanku generala, koristili smo i niz drugih istorijskih izvora i naravno nezaobilaznu literaturu “Devetsto petnaesta Tragedija jednog naroda“ Branislava Nušića. Pozivam publiku da pogledaju predstavu. Smatram da te važne istorijske događaje, nacija je zajednica sjećanja, treba na jedan pozorišni način predstaviti široj publici, jer danas čovjek zbog načina života nema puno vremena za čitanje pa je, možda, ovakav način, kroz pozorišnu umjetnost, dokumentaristiku i film, najbolji da široj publici predstavimo svoju istoriju.

PREDRAG KOTUR, koji igra Živojina Mišića, kaže da ovaj pozorišni prikaz, koji se sastoji od kolaža raznih sekvenci, pozorišnih, scenskih, muzičkih, odslikava period rata i ratnog vihora koji je zadesio žitelje i ljude na Kosovu i Metohiji.

-Ideja cijele priče je da se podsjetimo na taj period i ljudima prikažemo, kroz neke kratke scene, šta se dešavalo u doba Velikog rata i vratimo ih u to vrijeme. To je amanet koji imamo - da poštujemo prošlost jer to je ono što smo naslijedili i što ne smijemo zaboraviti. Svakako, sjećati se na ovakav način kroz pozorište, muziku ili bilo koji drugi vid umjetnosti, je opredjeljenje  da mi kao nacija opstanemo i zadržimo nasljeđe i tradiciju.

predrag-kotur.JPG (126 KB)

Ističe da je za njega uloga Živojina Mišića bio lijep zadatak, tzv. kolač za glumca.

- Igrati osobu koja je vrlo bitna istorijska ličnost, koja se našem narodu predstavila i kao vođa i kao čovjek koji se zalagao za borbu „prsa u prsa“ do kraja. On nije bio pomirljiv sa činjenicom da vojska slabi. To je mnogo uticalo na njega, posebno povlačenje preko Albanije koje nije zagovarao. Onako jedna lijepa paleta nekih karakternih crta koje je imao Živojin Mišić je definitivno nešto što nisam igrao nikada.

Ovo nije, kaže Kotur, predstava nego pozorišni prikaz - alat kojim se oni predstavljaju publici. Nije riječ o cjelovečernjoj drami, koja traje dva-tri sata i koja govori o jednom vremenu, nego se, na interesantan način, u jednočasovnoj igri, bave istorijskim faktima.

Dakle, večeras ćete gledati pozorišni prikaz u jednom sasvim novom ruhu, a ne klasičnu predstavu!

Uživajte!