Vučurević: USPJEH MORAMO SHVATATI KAO OBAVEZU - DA BUDEMO JOŠ BOLJI

„Ne u kvantitativnom smislu, jer takav rezon može biti kontraproduktivan za destinaciju u određenom trenutku, već kroz procjenu i samoprocjenu u pogledu onoga što Trebinje nudi svojim posjetiocima, u smislu sadržaja, opšteg utiska, vrijednosti za novac koji neko potroši da nas posjeti. Svi pričamo o brojevima, a slabije o utiscima gostiju, njihovom doživljaju Trebinja...“

Uobičajne slike sa trebinjskih ulica ovoga ljeta (Foto: P. Mucović)

Kraj turističke sezone obično je vrijeme kada treba da se podvuku i neke crte i sagleda - gdje smo u ovoj priči.

Sa onom statističkom ćemo najlakše. U Trebinju je već dugo trend da je svaka naredna godina – istorijska i rekordna. Prošle smo „prebacili“ i onih 200 hiljada registrovanih noćenja, brojku koja je nedugo prije toga bila samo teško dostižan cilj. Sudeći prema evidiciji Turističke organizacije grada, i ove ćemo godine pomjeriti tu ljestvicu naviše i ostvariti, kako barem za sada stvari stoje, novi najbolji rezultat od kada se ovdje mjeri turistički promet.

Postoje, opet, i neki upitnici koje nije lako kvantifikovati. Recimo, koliki su zaista efekti od turizma, direktni i one manje vidljivi, jesmo li se i koliko snašli da iskoristimo ovaj rastući promet ili kako izaći na kraj sa manjkom radne snage i zadržiti rastući trend u novim okolnostima...  

Kako se na ove teme razmišlja u resornim službama Gradske uprave, pitali smo Bojana Vučurevića, načelnika Odjeljenja za turizam, zaštitu životne sredine i preduzetništvo...

• Možemo li biti zadovoljni sezonom? Ako ćemo o sezoni suditi prema evidiciji Turističke organizaciji, sve su prilike da će i ova godina po broju noćenja premašiti prethodnu koja je bila rekordna.

- Gledano iz ugla gradske uprave, svakako da možemo biti zadovoljni, ali samo trenutno i to na način da rezultate koji jesu zavidni trebamo shvatiti kao obavezu da svake godine budemo još bolji. Ne u kvantitativnom smislu, jer takav rezon može biti kontraproduktivan za destinaciju u određenom trenutku, već kroz procjenu i samoprocjenu u pogledu onoga što Trebinje nudi svojim posjetiocima, u smislu sadržaja, opšteg utiska, vrijednosti za novac koji neko potroši da nas posjeti.

Svi pričamo o brojevima, a slabije o utiscima gostiju, njihovom doživljaju Trebinja. Sigurnost destinacije često zaboravljamo, a upravo je to segment turizma koji stvara dobar osjećaj kod turiste. Bez tog fundamenta nema turizma jer jedino sigurna destinacija privlači nove goste i stvara dobar utisak.

Na kraju ove teme pomenuću i statistiku iz koje se dosta toga „čita“.

Naime, u prošloj godini ostvareno je 201.076 registrovanih noćenja, što je za 11,5% više nego u godini prije. Ova noćenja su ostvarili gosti iz 89 zemalja - što je sjajno, praktično „pola svijeta“ je vidjelo jedno ipak malo Trebinje, koliko god mi za sebe mislili da smo veliki i važni u turističkom smislu. Svakako, najviše noćenja (71.000) ostvarili su gosti iz Srbije, slijede domaći gosti (65.000), Turska (26.000), zemlje regiona, itd.

Ovih rezultata ne bi bilo da Grad i njegove ustanove i preduzeća ne rade konstantno na stvaranju i poboljšavanju (turističke) infrastrukture, novih turističkih sadržaja kao što su nove biciklističke staze, vidikovac na putu prema Straču, osvjetljenje mostova, organizacija novih manifestacija (Wine Fine festival), a sve je praćeno dobrom promocijom, kako onom direktnom kroz posjetu sajmovima tako i internet kampanjama.

Bojan Vučurević

• Grad kreira politike koje mogu doprinijeti razvoju ove grane privređivanja, ulaže napore da Trebinje bude čistije i komunalno uređenije, nastoji da unaprijedi i sadržaje društvenog života kako bi boravak gostima učinio interesantnijim. Ali konkretni finansijski efekti od turizma u prvom redu ipak zavise i počivaju na privatnoj inicijativi. Da li je u tom smislu možemo reći da je turistički promet u dovoljnoj mjeri iskorišćen?

- Potpuno se slažem sa vama, finansijske efekte turističkog napretka grada prije svega osjećaju privredni subjekti koji se direktno bave turizmom, i to tako treba i mora da bude. Prije svega zato što privatni sektor ulaže značajna vlastita sredstva u svoj biznis i očekuje da mu se ta sredstva i vrate. Običan posmatrač tog procesa vidi samo krajnji rezultat - zaradu kao mjeru uspjeha, ali odbija da sagleda svu energiju i odricanje onih koji od turizma žive.

S druge strane, stoji gradska uprava i Turistička organizacija sa svim ostalim važnim faktorima koji su tu da grad (p)ostane atraktivan za dolazak turista, da bude čist, siguran, spreman da prihvati sve te goste u infrastrukturnom smislu. Tu stranu medalje naši pojedini sugrađani malo i potcjenjuju, pa iako je to naš posao i plaćeni smo za njega - vjerujte da se često ide i preko granica mogućnosti kako bi Trebinje izgledalo i bilo onakvo kakvo svi želimo. Sve ovo bi trebalo da donese i direktne finansijske efekte Gradu i to kroz veći broj (registrovanih) dolazaka i noćenja, naplatu boravišne takse, parkinga te u bliskoj budućnosti i nove izvore prihoda.

______________________

NASTAVLJA SE TREND RASTA TURISTIČKOG PROMETA

U Trebinju je u prethodnih osam mjeseci registrovano 157.000 noćenja, što obećava da bi i ova godina trebalo da bude istorijska i rekordna, kažu u Turističkoj organizaciji grada Trebinja.

Prema njihovoj evidenciji, od maja do septembra zabilježeno je 100.000 noćenja, a samo u avgustu 27.000, za 4.000 više nego prošle godine.

„Nemamo dilemu da će ova godina biti još jedna istorijska rekordna od kada se bilježi turistički promet u Trebinju, ako pravimo komparaciju sa 2023. godinom koja je bila rekordna, a u kojoj je zabilježeno 201.000 noćenja", kaže portparol Turističke organizacije grada Trebinja Nikola Kokić.

Kad je riječ o turistima koji dolaze u Trebinje, Kokić je naveo da su to dominantno gosti iz regiona, pri čemu turisti iz Srbije čine 45 odsto učešća u turističkom prometu.

"Tu su i turisti iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Turske, Grčke, a pojavila su se nova tržišta kao što su Holandija, Kina, Španija, Sjeverna Makedonija. Izuzetno smo zadovoljni ljetnjom turističkom sezonom", rekao je Kokić.

On je dodao da je akcenat Gradske uprave, Turističke organizacije, ali i svih iz turističke privrede da se obogaćuje turistička ponuda.

"Ove godine je dominantan vidikovac iznad Trebinja koji je dodatno obogatio ponudu našeg grada. Mostovi u centru su dekorativno osvijetljeni, što je svakako doprinijelo novoj dimenziji grada", rekao je Kokić.

On je napomenuo da se grad trudi da svake godine i u javnoj i privatnoj inicijativi ponudi nešto novo za turiste, kako bi Trebinje i dalje ostalo zanimljiva turistička destinacija svima koji dolaze u najjužniji grad Srpske.

______________________

• Ne možemo se oteti utisku da iz sezone u sezonu značajno raste broj privatnih apartmana za smještaj turista. Nekad se čini da se svaki slobodan kvadrat ovdje nastoji osposobiti za tu namjenu i staviti u promet. Postoji li neka evidencija (ili barem procjena) koliko je danas u Trebinju takvih apartmana. I koliko je uopšte ovaj dio privređivanja u turizmu kod nas regulisan?

- Odjeljenje za turizam vodi evidenciju kategorisanih objekata za smještaj (sobe, kuće za odmor, apartmani) i takvih objekata je u ovom trenutku 210.

Uvidom u raspoloživost objekata tog tipa za smještaj na različitim onlajn platformama dolazimo do podatka da je taj broj trostruko veći u špicu sezone. Do ovog broja registrovanih objekata (210 u odnosu na 60 u 2022. godini) došlo se sinhronizovanim radom Ministarstva trgovine i turizma, Inspektorata Republike Srpske, tržišne inspekcije, lokalne uprave i Turističke organizacije u poslednjih 18 mjeseci. Naglasio bih i da je ovaj proces pratila i medijska kampanja te da ovaj rezultat nije postignut represivnim mjerama već edukacijom i podsticanjem vlasnika na ulazak u zakonom regulisanu oblast poslovanja.

Moram da istaknem i kvalitet privatnog smještaja u Trebinju koji je na zavidnom nivou, što utvrđuje Komisija za kategorizaciju, ali i da izrazim nadu da ćemo značajan broj i dalje neregistrovanih objekata ovog tipa, koji direktno utiču na poslovanje hotela i motela čineći im nelojalnu konkurenciju po svakom osnovu, uspjeti uvesti u legalne tokove poslovanja.

Nova turistička atrakcija - stakleni vidikovac iznad Trebinja

• Utisak je da je trenutno najveći problem u ugostiteljsko-turističkom sektoru nedostatak radne snage, a što se neposredno održava i na kvalitet i cijenu usluga. Kako da Trebinje u takvim okolnostima zadrži rastući trend u turizmu?

- Ova tema više nije samo vezana za sektor turizma već postaje opšte mjesto, nadilazi lokalnu problematiku i postaje globalni problem.

Tržište radne snage će, ubijeđen sam, biti i kod nas dopunjeno inostranim radnicima ali će se usljed različitih društvenih i geopolitičkih događaja u budućnosti ipak okrenuti domaćem radniku. Da bismo bili spremni na to, učenici moraju imati kvalitetno obrazovanje i vjeru u dobar odabir zanimanja. To se postiže neprekidnom edukacijom, širenjem vidika i usvajanjem dobrih praksi, te kroz promociju ovih zvanja kao perspektivnih i dobro plaćenih, ali samo ako ste profesionalac o tom poslu.

Trebinje treba i mora da prati trendove u turizmu, ne da bi ih kopiralo već da bi izdefinisali svoju poziciju na tom tržištu što će iziskivati konstantno prilagođavanje tražnji. U tom smislu i kadrovi moraju biti fleksibilni, tako da - ako ste dobar recepcioner, to ne znači da ne biste mogli biti sutra i sjajan menadžer restorana ili hotela. Dakle, raditi na sebi i prilagoditi se uslovima tržišta rada.

• Iako je u Trebinju turizam prepoznat kao strateška grana privređivanja, u izvještajima o finansijskom poslovanju privrede grada ugostiteljsko-turistički sektor doprinosi vrlo skromnim procentima. Ima i onih koji su skloni reći da im turizam nije donio ništa sem rasta cijena i skupljeg života.

- Istina je da u tom izvještaju stoji da svega 1% ukupno evidentiranih prihoda u našem gradu dolazi iz sektora ugostiteljstva. Glavni razlog tome je izbjegavanje evidentiranja prometa od strane poslovnih subjekata, što bi novim Zakonom o fiskalizaciji trebala postati ružna prošlost.

Treba reći i to da npr. trgovina bilježi 13% od ukupnih prihoda na čemu treba da „zahvali“ turizmu, jer je očigledno da su turisti ti koji su zaslužni za ovaj podatak.

Mislim i da je skok cijena u sektorima ugostiteljstva i trgovine izazvan nizom faktora i da turistička ekspanzija kojoj svjedočimo nije presudno uticala na takav trend.

Ipak, u cilju ublažavanja „posljedica“ turizma nadležno odjeljenje će za budžet 2025. godine planirati da pokrene projekat lokalnog karaktera pod nazivom „Trebinjska“. Naime, radi se o dodjeli RFID personalizovanih kartica za građane Trebinja, koje će imaocu donositi određen nivo popusta u poslovnim subjektima koji će projektu pristupati na dobrovoljnoj osnovi i samostalno odrediti nivo popusta na robe i usluge koje nudi.

 Nova festivalska manifestacija u Trebinju - prvi Wine Fine okupio brojne proizvođače vina iz regiona

• Gdje sve postoje ti drugi, uslovno rečeno „skriveni“ benefiti, koji nisu tako lako mjerljivi i obično prolaze „ispod radara“ kada se privredna slika jedne sredine želi uokviriti nekim metodološkim obrascima?

- Turizam sam po sebi nije grana privrede od koje Trebinje treba i može zavisiti, ali smatram da uz prirodne i druge blagodeti kojima obilujemo kao regija, on može biti generator razvoja drugih djelatnosti.

Tu prije svega mislim na proizvodnju i preradu hrane i pića, turizam utiče i na razvoj preduzetništva sa akcentom na zanatske i uslužne djelatnosti (frizeri, saloni ljepote, prevoznici, izrada suvenira, itd.)

Turistički rast koji smo jako dobro komunicirali regionalno doveo je do toga da je grad došao na dobar glas kao povoljno mjesto za ulaganje, posao, život uopšte. To je dovelo do ekspanzije stanogradnje, a ona posljedično do rasta budžetskih prihoda, te potražnje za svim vrstama zanata vezanih za građevinu pa su većinom lokalne firme imale korist od ovog trenda koji je i dalje prisutan. Trebinje raste i razvija se i polako idemo ka ostvarenju našeg zajedničkog cilja: da grad Trebinje do 2030. godine postane najpoželjniji manji grad na zapadnom Balkanu.