Zbog loše godine poskupljenje voća i povrća, građanima cijene neprihvatljive

poskupljenje voce i pov
BANJALUKA | Zbog smanjenog uroda i propadanja određenih poljoprivrednih kultura došlo je do povećanja cijena voća i povrća.
Nepovoljna godina u vidu čestih kiša i velikih poplava u velikoj mjeri je uticala na poljoprivredu. Zbog smanjenog uroda i propadanja određenih poljoprivrednih kultura, došlo je do povećanja cijena voća i povrća. Međutim, nije poskupilo samo voće i povrće koje se uzgaja na našem području, potrošači su šokirani visokom cijenom limuna, kivija i nekih drugih vrsta južnog voća.
Početak jeseni je pravo vrijeme za pripremanje zimnice, ali ove godine građani će spremiti manje zalihe džemova i ukiseljenog povrća, jer je, prema riječima poljoprivrednika, neminovno povećanje cijena voća i povrća.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je da je južno voće, kao i sve naše voće poput jabuka, kruški i šljiva, bilo pod uticajem nepovoljne godine. Nepovoljna godina znači manju ponudu, što odmah utiče i na cijenu.
„Ono što se desilo nama ovdje u BiH, to se desilo i drugim proizvođačima u Evropi i svijetu. U gotovo svim dijelovima svijeta ova godina je bila relativno nepovoljna i taj nepovoljni trend proizvodnje daje i više cijene. Kada govorimo o našim proizvodima, odnosno o voću i povrću, cijena je porasla za mnoge proizvode. Poskupljenje nije zahvatilo meso, mlijeko i mliječne proizvode i mislimo da ovi proizvodi ne bi ni trebalo da poskupe“, kazao je za BUKU Usorac.
Dodao je da je veoma važno da vrijeme dozvoli poljoprivrednicima da pripreme silažu i stočnu hranu. Usorac objašnjava da, ako ovaj proces prođe povoljno, situacija u stočarstvu bi se mogla popraviti.

limunn

Cijena limuna je drastično porasla

„Pitanje je vremena od 10 do 15 dana, pa ćemo vidjeti na čemu smo. Ukoliko posijemo određene količine pšenice, bićemo zadovoljni, a to je važno da bismo dobili hljebno žito koje bismo mogli iskoristiti za prehranu, a ne da ono završi u stočnoj hrani“, kaže on.

POVRĆE PREPOLOVLJENO

Usorac kaže da su zbog poplava koje su zadesile BiH i region najviše stradale poljoprivredne kulture u ljetnom periodu: pšenica, grašak i ostalo, a u ranoj proljetnoj sjetvi stradao je kukuruz.
„Kasnije u poplavama stradao je ponovo kukuruz, pšenica i drugo. A i samo sijeno je bilo veoma teško sakupiti ove godine. Ovako nepovoljna godina odrazila se na voće i povrće, pa imamo smanjen prinos u našim voćnjacima i baštama. Nažalost, slobodno možemo reći da je povrće prepolovljeno“, ističe Usorac.
Naš sagovornik dodaje da je i sada vrijeme izuzetno nepovoljno, kiše padaju gotovo svakodnevno, zbog čega poljoprivrednici ne mogu izaći na njive. O tome šta će se dešavati u poljopivredi Usorac kaže da je teško reći iz ove pozicije.
Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, kazao je da su u proteklih nekoliko godina cijene hrane uglavnom stabilne i da se oscilacije javljaju zavisno od sezone, i to kod voća i povrća.
„Uglavnom u ljetnim mjesecima ponuda voća i povrća znatno je jeftinija, jer je veća ponuda, dok su u zimskom periodu cijene skuplje. U strukturi troškova prehrane, povrće učestvuje u prosjeku sa 21 odsto, dok u zimskom periodu ide do 26 odsto. U julu i avgustu, troškovi za povrće iznose oko 15 odsto. Slična situacija je i kod voća. Međutim, ove godine, situacija je specifična zbog poplava, tako da su cijene dosta oscilirale i najviše su bile u mjesecu junu, a tada je u odnosu na prošlu godnu povrće bilo skuplje za 24 odsto“, kazao je za BUKU Petrović i dodao da je već u mjesecu julu došlo do pada cijena.

povrce

GUBI SE IZ VIDA PLATEŽNA MOĆ POTROŠAČA

Sekretar potrošača u RS kaže da su želje proizvođača i trgovaca da ostvare što veću dobit i da plasiraju što veće cijene, međutim, takvim potezima gubi se iz vida platežna moć potrošača.

„Ove godine je došlo do enormnog povećanja cijene limuna. Da li je to povećanje opravdano ili ne, ja ne znam, ali cijena je za naše potrošače bila previsoka. Iako se limun kod nas veoma mnogo koristi, trgovci su mogli primijetiti da je došlo do pada potražnje za limunom i sličnim proizvodima koji su imali značajno poskupljenje. Potrošači se opredjeljuju za ono što im dozvoljava porodični budžet. U proteklih nekoliko godina zabilježen je blagi pad platežne moći građana“, rekao je Petrović.
Napominje da trgovci treba da svoje marže smanje na minimum., jer samo tako dugoročno mogu računati na povjerenje potrošača.
„Mi spadamo u zemlju sa niskim standardom i uglavnom se hranimo jelima koja su bazirana na tijestu. Zbog toga imamo veliku potrošnju hljeba, i to čak tri puta više nego u Evropskoj uniji. Mi godišnje trošimo oko 107 kilograma, a oni oko 33 kilograma hljeba“, objašnjava Petrović.
Građanima je voće i povrće veoma skupo
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, istakao je da trenutno voće i nije toliko skupo, ali da povrće jeste.
„Nekvalitetno voće se iznosi na tržište sa mnogo jeftinijim cijenama, a to smanjuje cijenu pravog, kvalitetnog, voća. Međutim, ukoliko govorimo o budućem periodu, za neka dva mjeseca možemo reći da će doći do većeg poskupljenja voća. Ova godina nije bila povoljna za voćare, bilo je poplava, grada, kiša i sve se to osjeti“, objasnio je za BUKU Maletić.
Maletić kaže da su poplave koje su nas zadesile veoma uticale na poljoprivredu, a najviše su stradali žitarice i povrće.
Banjalučanka koja nas je zamolila da ostane anonimna rekla je da ona sa porodicom jedva preživljava iz mjeseca u mjesec, a o pripremanju zimnice i ne razmišlja.
„Naša mjesečna primanja su 700 KM, a za četveročlanu porodicu je to premalo. Hrana je generalno skupa za novac koji mi imamo, a svaki odlazak u nabavku košta najmanje 100 KM. Mi kupujemo samo najosnovnije namirnice, a o nekim malo skupljim proizvodima možemo samo maštati. Nadam se da će situacija jednog dana biti bolja, jer sad smo ispod svake granice normalnosti, dok nas svaki odlazak u prodavnicu tjera na očaj“, rekla je za BUKU naša sagovornica.
Građanima je odlazak na tržnicu i nabavku voća i povrća sve teže, jer cijene koje tamo zatiču teško mogu da prihvate. Standard građana je ispod svakog nivoa, a previsoke cijene hrane za većinu građanstva opominju da živimo u zemlji koja ne vodi računa o svom stanovništvu.
Buka