TREBINJE │ Na području sedam hercegovačkih opština u prva tri mjeseca ove godine evidentirano 38 šumskih požara, kažu u Centru javne bezbjednosti Trebinje, te upozoravaju da će sve koji ne preduzmu mjere predostrožnosti prilikom paljenja vatre na otvorenom, te izazovu materijalnu štetu policija sankcionisati u skladu sa važećim zakonskim propisima.

U Centru javne bezbjednosti podsjećaju da je paljenje korova, strništa i drugog zapaljivog materijala na poljoprivrednom zemljištu dozvoljeno samo ukoliko se prethodno prijavi nadležnoj policijskoj stanici ili vatrogasnoj jedinici.

Proljetno vrijeme je intenziviralo pripremne radove u poljoprivredi pa je borba sa posljedicama nekontrolisanog paljenja korova na oraniciama i čišćenja šume radi kvalitetnije ispaše –donijela mnogo posla i trebinjskim vatrogascima.

Komandir Teritorijalne vatrogasne jedinice Trebinje Tripo Ćuk apeluje na građane da u slučaju potrebe za paljanjem vatre na otvorenom obavezno obavijeste vatrogasce na broj 123. Vatrogasci će se odazvati svakom pozivu bez obzira o kojoj lokaciji je riječ jer je, kako kaže, uvijek lakše i jeftinije spriječiti nego sanirati posljedice.

„Naša ekipa će pružiti asistenciju na bilo kom mjestu, jer nam je puno jednostavnije i jeftinije obezbijediti mjesto paljenja, nego što je slučaj kada se požar otme kontroli i kada moramo da angažujemo značajno veći broj ljudi i naših tehničkih sredstava da bi ga ugasili“, dodaje on.

Apele neodgovorni građani po pravilu čuju i razumiju tek kada progovore jezikom sankcija, ali to ne znači, kako kaže Ćuk, da u Trebinju nema i savjesnih građana, koji vatrogascima uredno najave svaku akciju paljenja na otvorenom.

„S druge strane, ima ih i onih koji su neodgovorni, pa to rade na svoju ruku. Posebno je problem u manjim mjestima gdje je starije stanovništvo, koje nije u stanju da spriječi širenje požara. Znamo mi i razumijemo da stočari imaju potrebu da pale lišće i rastinje kako bi ozelenili površine za ispašu a šumu učinili prohodnijom za stoku, ali bi isto i oni trebalo da razumiju nas – jer nekontrolisanim paljenjem vatra obično dođe i do kuća, do imovine koja je vrijedna i koju mi ne smijemo dozvoliti da izgori“, pojašnjava on.

A tek sa ljetnim mjesecima vatrogasce čekaju pravi izazovi. Ćuk ističe da su mart i april rezervisani za intenzivno pripremanje ljudstva i generalnu provjeru rada svih tehničkih sredstava kojima raspolaže ova jedinica, kako bi ljeto i požarnu sezonu – dočekali što spremniji.

Sve počelo još u januaru

Dug period bez kiše ranije je nego obično izveo poljoprivrednike na njive – pa su problemi sa požarima za trebinjske vatrogasce ove godine počeli znatno ranije, već u drugoj polovini januara.

„A požari u toku zime zna biti mnogo nezgodniji nego oni ljeti. Zimi je sve suvo, nema zelenila da uspori vatru, pritom ima više vjetra koji je raspiruje“, kaže Ćuk za Radio Trebinje.

On kaže da je januar bio posebno zahtjevan mjesec za Teritorijalnu vatrogasnu jedinicu Trebinje, koja je zbog neuobičajnih vremenskih prilika imala pune ruke posla.

Registrovano je čak 110 intervencija, koliko tehničkih uzrokovanih ledom i niskim temperaturama, toliko i protivpožarnih na dimnjacima, kontejnerima, na otvorenom ili u šumi, a zbog suše potrebe za dostavom cisterni vode seoskim domaćinstva, kaže Ćuk, bile su u količinama kakve vatrogasci ne pamte u posljednjih deset godina.

R.S.