TREBINJE l Nada Manevska iz Lastve jedna je od rijetkih Trebinjki koja godinama brine o starim osobama, u okviru programa hraniteljstva Centra za socijalni rad Trebinje, koje je u Republici Srpskoj zakonom definisano prije tri godine.
Uz supruga i četvoro djece, Nada nalazi dovoljno vremena i strpljenja da se posveti onima kojima je njena pomoć potrebna.
„Trenutno se staram o dvije bake koje žive same u Lastvi i brinem o njihovim osnovnim životnim potrebama. Po ugovoru sa Centrom obavezna sam da sa njima provodim po dva sata ujutru i uveče, ali ja ne gledam na vrijeme, već nastojim da svaki slobodan trenutak posvetim njima ako je potrebno, jer im to mnogo znači“, kaže Nada.
Ona ističe da je jako važno kod starih osoba potaknuti osjećaj da nisu sami i zaboravljeni.
„Najvažnije je strpljenje i da vam ovaj posao pričinjava zadovoljstvo. Kada vidim da su moje bake zdravstveno jače i da imaju volju za životom, to me ispunjava i ohrabruje da nastavim dalje, kako bi se one osjećale vrijednim i poštovanim u društvu, uprkos njihovim godinama“, dodaje Nada, koja je kroz ovaj program ostvarila i svoj materijalni status.
Sve je lakše uz podršku porodice. „U mom poslu naročito mi znači podrška supruga i moje četvoro djece. Svi skupa se trudimo da ovim bakama nadomjestimo njihovu porodicu“, naglašava Nada.
U Trebinju živi 13 starih osoba o kojima brinu hranitelji, navodi Jadranka Zubčević, socijalni radnik u trebinjskom Centru za socijalni rad.
„Prema našim podacima, potrebe za hraniteljskim porodicama u Trebinju su još uvijek manje nego u ostatku Republike, što znači da porodice ovdje dosta dobro brinu o svojim članovima“, ističe ona i objašnjava da je obaveza Centra za socijalni rad - redovna isplata naknade za rad hranitelja. „Ukoliko osoba smještena u hraniteljsku porodicu nema primanja, tada Centar isplaćuje i naknadu za potrebe te osobe. Međutim, u Trebinju je uglavnom riječ o smještaju samohranih penzionera, tako da mi naknadu isplaćujemo jedino za rad hranitelja“.
U hraniteljske porodice u Trebinju, smješteno je i petoro djece.
„Kod nas se radi isključivo o srodničkim porodicama, dakle srodničkom starateljstvu. Djeca u hraniteljskim porodicama ostaju do punoljetstva, odnosno završetka srednje škole“, pojašnjava Slađana Gerun, socijalni radnik u trebinjskom Centru za socijalni rad dodajući da po odlasku djece na studije slijedi drugi vid socijalne zaštite.
„Centar za socijalni rad Trebinje redovno isplaćuje naknadu za rad hranitelja i za izdržavanje djece, koja uz to primaju i penzije svojih roditelja, te uvećan dječiji dodatak u iznosu od 90 KM“, dodaje Gerunova.
M.B.

