Svetosavska akademija u slavu najvećeg srpskog svetitelja i prosvjetitelja Svetog Save priređena je večeras u trebinjskom Kulturnom centru, a na svečanosti je istaknuto da je Sveti Sava srpski narod duhovno porodio, državu utemeljio, pismenost dao i vjeru osnovao.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić uručio je Svetosavske nagrade za doprinos kvalitetnom obrazovanju i vaspitanju profesoru vjeronauke Žaneli Pažin, masteru defektologije Svetlani Milojević i profesoru srpskog jezika i književnosti Valentini Sušić.
Ćurić je čestitao školsku slavu učenicima i profesorima.
"Prilika je da se sjetimo onoga pod čije smo se ime, kao pod nesalomiv hrast, sklanjali onda kad su nepogode nailazile, a kad prođu, mi smo ostajali na Njegovom putu odlučniji, hrabriji i svjesniji. Tako, kroz vijekove, jedino pred ikonom Svetog Save, ovaj narod mogao je pronaći odgovore na sva pitanja: ko smo, odakle smo, i kuda idemo. I hercegovački narod vijekovima je Svetog Savu doživljavao kao svog najbližeg, kao svoju podršku, kao svog velikog predvodnika. Otud, malo je krajeva u Hercegovini, „djedovini Svetog Save, da nema neku legendu o Nemanjinom najmlađem sinu, ali jedno im je zajedničko. Sveti Sava je uvijek narodu pri ruci, uvijek od pomoći, a zahvaljujući njemu, pravoslavlje je ostala najsigurnija luka i trajni putokaz na istorijskom putu sazrijevanja, ali i biološkog opstanka ovog naroda na ovim prostorima. Svetoslavlje je naša suština, naš identitet, naš put i oslonac našeg postojanja. On je neprolazna i vječita mjera srpske istorije, dokaz najviših težnji ovog naroda, uzdizanja srpske države, ali i bedem i potvrda duhovnog uzdiznuća Srba. U svetosavski zavjet utkana je dvojezična ljubav: prema Bogu i prema rodu. Među anđelima naš je prvi najbolji zaštitnik, a u svom rodu najveći svetitelj, duhovnik, filozof, učitelj i prosvetitelj. Učvrstio je temelje naše crkve i države. A, da svoj narod izvede iz mraka, neznanja i sujevjerja, osnovao je prve škole, učilišta, prve bolnice i manastire. Pisao je i prevodio knjige, a školu je stavio pod svoju zaštitu. Ostao je njen zaštitnik do današnjeg dana. Zato, budimo ponosni što smo potomci Svetog Save, i da nikada ne zaboravimo da naša privrženost Svetitelju, potiče i otuda što se u njegovom imenu i djelu našlo sve ono bez čega ni ne možemo, bez čega i ne bismo bili narod", rekao je Ćurić.
Sveštenik Vasilije Tomić rekao je u besjedi da je Sveti Sava srpski narod duhovno porodio, državu utemeljio, dao pismenost, osnovao vjeru.
"Prosvijetlio nas je istinskom svjetlošću Hristovog Jevanđelja, iz koje smo crpili snagu za mnoga velika pregnuća. Zato je on sveta i besmrtna savjest srpskog naroda, kako kaže jedan njegov biograf", rekao je sveštenik Tomić.
Valentina Sušić – profesor srpskog jezika i književnosti u Centru srednjih škola, rekla je, u ime dobitnika, da primiti Svetoslavsku nagradu nije samo priznanje za rad – to je poziv na odgovornost da se uvijek vraćamo vrijednostima koje ova nagrada nosi i putu koji je ostavio upravo Sveti Sava."Sve što danas prepoznajemo kao istinski nastavnički poziv u svojoj suštini nosi mjeru koju je postavio Sveti Sava. On je u stvari bio učitelj naroda, čovjek koji je znao da se narod ne podiže silom, već znanjem, smirenjem i ljubavlju. Zato je prosvjeta u njenovoj misli bila temelj slobode, a oni koji obrazuju i vaspitavaju čuvari budućnosti", navela je Sušić.Ona je dodala da je u vremenu brojnih izazova važno da ne zaboravimo da škola nije samo zgrada i program, već prostor susreta znanja i vaspitanja, tradicije i savremnosti."Ako u tom prostoru sačuvamo dostojanstvo nastavnika i povjerenje učenika, sačuvali smo i budućnost našeg društva", istakla se Sušićeva.
Dobitnik Svetosavske nagrade - defektolog logoped u Javnoj ustanovi "Naša radost" Svetlana Milojević rekla je novinarima da je ova nagrada kruna rada svakog prosvjetnog radnika, da je ranije nagrađena republičkom Svetosavskom nagradom, ali da joj ova nagrada više znači jer je njen rad prepoznao grad Trebinje.
U kulturno-umjetničkom programu učestvovali su hor “Tribunija”, pod upravom Aleksandre Rajković i uz klavirsku pratnju Maje Petijević, “Hercegovački vizantijski hor” pri Sabornom hramu u našem gradu, glumci Jasmina Stoiljković i Dejan Stojaković, operska primadona Snežana Savičić, bariton Milisav Sukonjica, etno vokal Bojana Nikolić iz Beograda, te Milan Vašalić, solista na kavalu, gajdama i fruli, takođe iz Beograda. U programu su nastupili i klavirski duo Lana Perović i Jelena Glušac iz Muzičke škole Trebinje te mladi recitatori iz trebinjskih osnovnih i srednjih škola.
