TREBINJE │ Republika Srpska nema mogućnosti da odgovori na migrantsku krizu i neće primati izbjeglice ako se eventualno suoči sa ovim izazovom - rekao je danas u Trebinju predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je prisustvovao sesiji „Izbjeglička kriza: teološke i političke konotacije“ na Trećem godišnjem skupu „Teologija u javnoj sferi“, u organizaciji Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.
„Republika Srpska nije u mogućnosti ni pola dana da izdrži dolazak bilo kojeg broja migranata, niti da plaća njihov smještaj. Mi ne možemo niti hoćemo to da činimo, bez obzira što bi neko rekao da to nije humano“, rekao je Dodik, uoči sesije na ovu temu u pozorišnoj sali Kulturnog centra.
Dodik je pojasnio da je Republika Srpska dovoljno opterećena problemima svojih ljudi proizašlih „iz prošlog rata, raznih društvenih situacija, privatizacija“, a danas traže pomoć države.
On je rekao da se politika u BiH i RS treba vratiti dijalogu o ozbiljnim temama i velikim izazovima koji će određivati našu budućnost, kakva jeste i izbjeglička kriza, umjesto da se „upušta u razne rijalitije“.
„Mnogi najavljuju ozbiljniju migrantsku krizu, koja za sada jeste mimoišla BiH, ali svakako treba računati da će Evropa, ovakva kakvu vidimo, praviti raspakivanje tih izbjegličkih kvota“, rekao je predsjednik RS.
On je istakao da je u Trebinje došao da podrži simpozijum u organizaciji Eparhije zahumsko-hercegovačke i da ga smatra značajnim događajem u Republici Srpskoj, koji otvara teme od interesa za društvo i šalje važne poruke.
Na temu „Izbjeglička kriza: teološke i političke konotacije“ govorili su muftija mostarski Salem ef. Dedović i doc. dr Zoran Devrnja i prof. dr Mile Lasić, uz moderaciju doc. dr Rastka Jovića.
Biblija i Kuran pozivaju na solidarnost
Suosjećanje, o kome govore i Kuran i Biblija, i bolja su i ljepša poruka od zatvaranja vrata, prezira i zanemarivanja onoga što su ljudske patnje, zbog čega i izazovi izbjegličke krize od ljudi vjere prije svega traže solidarnost, smatra muftija mostarski Salem ef. Dedović.
„Pokušali smo i danas našim promišljanjima potaknuti senzibilitet i solidarnost sa tim ljudima. Mi smo zemlja koja je prošla kroz turbulentne krize i goleme izazove i stoga moramo biti prvi koji bi trebalo promišljati ove patnje, boli i nevolje na takav solidaran način. Tome nas uče i naše vjere“, rekao je efedija Dedović na sesiji „Izbjeglička kriza: teološke i političke konotacije“.
Docent dr Zoran Devrnja je istakao da je opšti zaključak sesije da vjerske zajednice, kao one koje su pozvane da grade mir, i problemu izbjeglica sa Bliskog istoka moraju da pristupe na način primjeren svom pozvanju i misiji u svijetu.
„Svakako će jedan broj njih da ostane i ovdje i mi treba da preipitamo svoj odnos prema njima. Moramo biti spremni da se sa tim suočimo na jedan dostojanstven način i u saglasnosti sa našoj vjerom, pri čemu su toleracija, solidarnost i ljubav poželjan izbor, bez obzira na sve rizike koji će pratiti taj proces“, istakao je Devrnja.
R.S.
