TREBINJE │ Izložbom eksponata – značajnim naslovnicama Glasa Trebinja, fotografijama iz duge istorije ovog lista i plakata sa prethodnih jubileja Muzeja Hercegovine, danas je u Trebinju svečano obilježen jubilej - 65 godina od postojanja Muzeja Hercegovine i lista „Glas Trebinja“, čiji je izdavač Centar za informisanje i obrazovanje.

Direktor Centra za informisanje i obrazovanje Manojlo Ćuk, osvrćući se na značajan jubilej jedinog trebinjskog štampanog medija „Glasa Trebinja“ istakao je da u 65 godina života trebinjskog “Glasa” nema niti jedan broj manje važan od onog prethodnog.

“Svi oni od prvog dana tog mjeseca decembra 1952. godine su bitni, jer su od tada ispisivali žitije ovog grada. Naš “Glas” je  hroničar, a iznad svega živi sudionik  života Trebinja“, rekao je Ćuk.

"Stvarali su ga i oblikovali da bude ne nametljiv, ali prisutan, ne bombastičan i senzacionalan, već kvalitetan i raznovrstan", kazao je Ćuk i podsjetio da je “Glas” u vremenu osnivanja prebrojavao novootvorene fabrike, hidroelektrane, asfaltne puteve, vrtiće i škole, velike događaje, sportske i kulturne manifestacije.

„Nažalost u šezdesetpetogodišnjem životu imao je 'Glas' ulogu ratnog lista. Te četiri godine na svojim naslovnicama oslikavao je i slao u legendu naše heroje iz otadžbinskog rata. Trebinje ih neće nikad zaboraviti jer njima je 'Glas' davao mjesto na naslovnici, a ne pozadi među mrtvima. 'Glas' je tada znao da će biti vječani“, rekao je on.

Ćuk se osvrnuo i na one koje su u proteklih šest i po decenija težili uzvišenom cilju kojim nije bio cilj samo informisati i upoznati svog čitaoca, već pridobiti i probuditi stvaralaštvo, patriotizam, kreativnost i podsjetio na one koji su dali su nemjerljiv trud - Vojo Korać, prvi urednik, Čedo Bulajić, Stevo Čučković, Brato Pavlović, Mišo Tica, Draško Bubreško, Milivoje Bekan i Neđo Marić.

„O 'Glasu' Trebinja, koga danas preoznajete tematski sadržajno, vizuelno prepoznatljivo, pune 42 godine odlučivao je ovaj čovjek. Za 'Glas' će i danas reći da se 'Glas' sadržajno odredio u tri cjeline. U prvom  dijelu: novina - bilten značajno dnevno, političko ili trenutno važna vijest, srednji dio, novina -  časopis, to je 'Glasu' odredilo prepoznatljivu formu na granici istraživačko naučnog novinarstva i treći dio sačinjava čitulja za koju se u Trebinju kaže: “nije ni umro, ko nije u Glasu”, istakao je direktor Centra za informisanje i obrazovanje.

Govoreći o aktuelnoj koncepciji jedinog lokalnog štampanog medija u Hercegovini, Ćuk je  rekao da se “Glas” danas štampa na 65 stranica u tiražu preko 2.000 primjeraka.

„Tri redovno zaposlena i desetak novinara saradnika, mjesečno jednom identifikuju sve važno u Trebinju, gradeći život još jednom broju. U poslednju godinu dana trudili smo se da naš 'Glas' ostvarimo kao regionalnu novinu afirmišući sadržaje i saradnike iz Nevesinja, Bileće, Ljubinja. Sve godine 'Glas' je i dalje ostao novina hercegovačke dijaspore. Bilo bi danas nepravedno nepomenuti trojicu direktora: Radomira Šakotića, Mensura Rokolja i Đorđa Vučinića, koji su nam  svojim radom i predanošću ostavili šezdesetogodišnji trag u rukovođenju ovom ustanovom. Ova informacija može biti novinarski kuriozitet. Ova trojica direktora vodili su ovu kuću punih 60 godina“.

Podsjećajući na godine kada su osnovane ove dvije ustanove, direktor Muzeja Hercegovine Ivana Grujić istakla je da je ideja o osnivanju Muzeja Hercegovine potekla od Jovana Dučića, koji je prvu zbirku eksponata poslao u Trebinje 1935. godine iz Rima. I drugu zbirku eksponata, opet je sakupio Dučić, nalasila je Grujićeva i precizirala da je Zavičajni Muzej konačno osnovan 1952. godine na inicijativu Čeda Kapora.

„Na molbu lokalnih vlasti 1957. godine u trebinjski muzej dolazi Ljubinka Kojić,  jedan od najboljih studenata istorije umjetnsti Univerziteta u Beogradu, koja nastavlja mukotrpnu borbu formiranja muzejskih zbirki  i sakupljanja Dučićeve zbirke. Tada su formirane sve naše zbirke - arheološka, etnološka, istorijska, etnografska, umjetnička i prirodnjačka, a započela su te godine i prva arheološka istraživanja u Zavali, odakle su u naš muzej stigli kameni dijelovi oltarske pregrade, sačuvani predstavama ptica, kao dobrim vjesnicima koji su danas logo muzeja“, kazala je Grujić.

Čestitajući značajan jubilej Muzeju Hercegovine i „Glasu Trebinja“, gradonačelnik Luka Petrović istakao  je da su za Trebinje ovo izuzetno značajne, institucije - Muzej Hercegovine Trebinje, koji je dugo nosio naziv „Zavičajni muzej“ i list "Glas Trebinje", koji je u proteklih 65 godina mijenjao svoje urednike i novinare, ali nikad svoje ime.

„U ovom trenutku, više je nego zanimljivo konstatovati činjenicu da se samo sedam godina nakon Drugog svjetskog rata u Trebinju formira i lokalni list i muzej, koji je već u svom prvom nazivu nosio naglašenu regionalnu notu. Osim ove dvije institucije, tih godina u Trebinju, uz Industriju alata i druge već postojeće firme u privredi, formiraju se i radne organizacije u kulturi. Najprije, Radnički univerzitet, zatim Osnovna muzička škola, poluprofesionalno pozirište, Gradska muzika i brojne kultune sekcije koje će, u budućnosti, činiti kulturnu infrastrukturu našeg grada“, istakao je gradonačelnik Petrović.

Prema Petrovićevim riječima, ovakav kakav je danas, Muzej Hercegovine, jedan je od najbogatijih muzeja u BiH, iako još uvijek nije sve izloženo.

„Uz sve ovo što govorim Muzej, takođe, ima bogatu „tekuću“ kulturnu djelatnost, svi smo svjedoci, koliko je samo posljednjih decenija, pod ovim krovom, održano izložbi, književnih večeri i raznih drugih skupova, tribina i kulturno-umjetničkih koncerata. Posebno je dragocjena bila izdavačka djelatnost, tako da danas, ko god se bavi istorijom, arheologijom, etnografijom, ekonomijom ili nekim izdvojenim fenomenima Trebinja, osnovnu građu uvijek će naći u časopisu 'Tribunia', koga Muzej izdaje periodično od 1975. godine. Zanimljivo je da je prvu monografiju Trebinja, jednu od prvih monografija u Bosni i Hercegovini, autora Voja Koraća, prvog glavnog urednika 'Glasa Trebinja', izdao baš Muzej“, kazao je Petrović.

„Govoreći o Trebinju kao gradu kulture, kada dolazimo u situaciju da odgovorimo našim brojnim gostima,  po čemu je to Trebinje tako izuzetan grad, a nema veliki broj stanovnika, onda moramo reći da je odgovor u činjenici da je Trebinje ugledan gradski profil dobilo, uglavnom, zahvaljujući kulturnim institucijama koje je formiralo da bi učvrstilo svoj kulturni identitet na širem prostoru“, rekao je gradonačelnik Luka Petrović i istakao da ovakav - dvostruki jubilej za mnoge i znatno veće gradove od Trebinja, nešto što izaziva posebno poštovanje.

Čestitke je uputio i episkop zahumsko herecgovački i primorski Grigorije, koji je rekao da „Glas Trebinja“ ima jednu dobru karakteristiku - nije senzaconalistički nastrojen i nije glas svega onoga što može da se čuje na ulici.

„Čini mi se da je u sva vremena 'Glas Trebinje' bio takav i to velika stvar. Zbog toga je ovaj list zaista važna institucija u ovome gradu“, rekao je episkop Grigorije.

Zajedničku svečanost pratila je prigodna dokumentarna izložba, pod nazivom „65 godina Muzeja i Glasa“.

Svetlana Mucović, supruga preminulog Slobodana Ćobe Mucovića, nekadašeg tehničkog urednika Glasa Trebinja poklonila je Glasu Trebinja, Slobodanovu ličnu arhivu ovog lista.

Današnjoj svečanosti i koktelu prisustvovao je i predsjednik skupštine grada Trebinja Dragoslav Banjak, direktori javnih ustanova i brojni predstavnici javnog i društvenog života Trebinja i Hercegovine i mediji.

Opširnije o obilježavanju - 65 godina Glasa Trebinja i Muzeja Hercegovine Trebinje u emisiji "Grad izbliza" od 17 časova.

M.I.