TREBINJE │ U sklopu aktivnosti identifikacije problema i uzroka degradacije zemljišta u Republici Srpskoj u Trebinju je danas održan seminar za predstavnike istočnohercegovačkih opština.
„Najveći problem na području Hercegovine je ogoljavanje zemljišta nastalo nakon požara, sve je manje plodnog zemljišta što neminovno uslovljava mnoge druge probleme“, kaže prof. dr Mihajlo Marković sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banja Luci i fokal point za RS i BiH za konvenciju UN-a za borbu protiv degradacije zemljišta.
„Hercegovina je, u odnosu na ostali dio RS, jedna od najugroženijih područja po degradaciji zemljišta - a najprisutnija je kraška erozija odnosno urbanizacija“, kaže Marković.
Na sastanku se razgovaralo o problemima sa kojima se suočava ovaj dio RS, kada je u pitanju degradacija zemljišta i mjere za ublažavanje degradacionih procesa.
Kako se moglo čuti na današnjem sastanku osnovni problemi koje su predstavnici Gradske uprave naveli su neusklađenost postojećih prostorno-planskih dokumenata, te potreba za donošenjem novih i nedostajućih dokumenata koji bi olakšali funkcionisanje lokalne samouprave, erozija zemljišta, prekomjerna primjena vještačkog đubriva i pesticida koji dovode do povećanja kiselosti zemljišta, kao i zakorovljavanje i zapuštanje poljoprivrednog zemljišta.
Prema riječima konsultanta UN za ovu oblast Marijane Kapović Solomun, Bosna i Hercegovina je sa preko 190 drugih država svijeta, prije dvije godine na konferenciji zemalja u Ankari, uključena u program dostizanja neutralnosti zemljišta do 2030. godine.
„U prevodu, neutralnost degradacije zemljišta ne znači ostajanje na 'nultom stanju' gdje se države potpisnice Konvencije sada nalaze, nego podrazumijeva svojevrsnu inventarizaciju zemljišnih resursa, utvrđivanje najvažnijih faktora degradacije, izdvajanje najugroženijih područja i definisanje mjera za privođenje zemljišta funkciji, kako bi se do 2030. godine dostigla neutralnost degradacije zemljišta“, dodaje Kapović Solomun.
R.M.
