Invalidi i civilne žrtve rata u Hercegovini na današnjem sastanku u Trebinju su zatražili da umjesto ponuđenih ortopedskih pomagala dobijaju novac i da ih sami biraju, da se nabavljaju drugačija kolica za aktivne invalide, a u bolnicama u Trebinju i Nevesinju formiraju komisije za odobravanje određenih pomagala.
Oni smatraju da je Pravilnik o ortopedskim pomagalima u RS, koji je dopunjen i izmijenjen u junu ove godine, mnogo bolji od ranijih, ali da i dalje ima nedostataka.
- Gorući problem invalida u RS, a koji nisu RVI, su manipulacije sa ortopedskim pomagalima i lobiji ortopedskih kuća, pa imamo loš kvalitet pomagala. Tražimo da imamo pravo kao RVI da dobijamo novac i onda će svaki invalid kupiti ortopedsko pomagalo. Nisu nama problem rokovi ukoliko sami kupujemo pomagala. Rokovi koji su smanjeni u Pravilniku sa deset na pet godina za ortopedska kolica i slično - ništa ne rješavaju ako kvalitet i vrsta ne odgovaraju - kaže Dušan Babić, predsjednik Udruženja slijepih i civilnih žrtava rata istočne Hercegovine.
Branimir Tamindžija, predsjednik Udruženja multipleskleroze istočne Hercegovine, takođe smatra da svi invalidi ne mogu dobijati ista kolica.
- Aktivne osobe sa invaliditetom trebaju imati aktivna invalidska kolica, kako bi studenti mogli ići na fakultete, sportisti se baviti sportom i slično, a ovim pravilnikom nemaju mogućnost nabavke tih kolica. Tražimo da se prvo uradi baza podataka, jer takvih osoba nema mnogo, a sa kolicima koje sada dobijaju mogu se kretati samo po kućama i domovima, teško i po ulicama zbog arhitektonskih barijera - ističe Tamindžija.
On dodaje da je problem i nabavka pelena, jer u bolnicama u Trebinju i Nevesinju nemaju formirane komisije, pa ljekari samostalno izdaju odobrenja.
Valerija Lakić, rukovodilac filijale Fonda zdravstva RS za Hercegovinu, takođe smatra da je potrebno da se inalidi koji ostvaruju neka prava razvrstaju na aktivne i one koji to nisu, kako bi aktivni invalidi mogli da ostvaruju pravo na pomagalo u skladu sa aktivnostima u kojima učestvuju.
- Njihovi zahtjevi su opravdani - da se formira određena komisija u bolnicama, što je omogućeno i pravilnikom. Sad je posao otežan jer prilikom ostvarivanja prava na npr. pelene - potreban je nalaz tri ljekara, a formiranjem komisija bi bio jedan nalaz i izbjegle bi se greške u šiframa, dijagnozama, što je otežavalo postupak za ostarivanje prava na medicinsko sredstvo- ističe Lakić.
Nikola Uljarević , asistent u OEBS-ovoj terenskoj kancelariji Mostar, koja je organizator današnjeg sastanka, naveo je da je cilj ovakvih skupova objediniti prijedloge sa terena i uputiti ih nadležnim institucijama i ministarstvima u onim slučajevima gdje se može raditi o potencijalnoj diskriminaciji, naročito među osobama sa invaliditetom.
