Republika Srpska je posvećena da kroz nove investicije i započete reforme elektroenergetskog sektora - Elektroprivredu Srpske učini investiciono sposobnijom, snažnijom i konkurentnijom na tržištu električne energije. To je garancija da će elektroprivreda i u narednim decenijama ostati najvažnije područje privređivanja i zamajac razvoja Srpske.
Ovo je u Trebinju danas poručio ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, na godišnjoj pres konferenciji Elektroprivrede Republike Srpske, na kojoj su uz resoronog ministra i generalnog direktora ERS-a, govorili i čelni ljudi svih direkcija matičnog preduzeća.
U toku je reorganizacija distrubutivnih, nakon čega će uslijediti i u proizvodnim preduzećima ERS-a. Razdvajanjem distribucije od snabdijevanja, dodao je on, napravljen je značajan iskorak ka uspostavljanju tržišnih principa za javno snabdijevanje, ali i uslovi za značajnije investiranje u elektromrežu.
Strateškim dokumentima planirane su ozbiljne investicije u elektroenergetski sektor, najvećim dijelom u nove objekte - kazao je ministar Đokić.
„Ukupna vrijednost investicija do 2035. godine treba da bude oko 11,5 milijardi maraka, a to su ogromna sredstva za malu Republiku Srpsku. Važan nosilac tih investicionih aktivnosti biće Elektroprivreda RS. Naša orjentacija treba da bude usklađena sa praksom u Evropi – a to je dekarbonizacija, odnosno ulaganja u energetiku koja se zasniva na korišćenju obnovljivih izvora – vjetra, sunca, ali i biomase. Poseban akcenat ćemo staviti na podsticanje građana da investiraju u razvoj solarnih elektrana za potrebe vlastitih domaćinstava ili manjih privrednih subjekata“, istakao je Đokić.
Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović podsjetio je da je ERS trenutno angažovan na pet kapitalnih projekata – HE „Dabar“, hidroenergetski sistem „Gornja Drina“, hidroelektrane na Bistrici, vjetropark „Hrgud“ i solarna elektrana Trebinje.
Kao socijalno odgovoran javni snabdijevač, Elektroprivreda RS, napominje Petrović, subvencioniše građane u Srpskoj – cijenom struje značajno nižom od tržišne. Cijena će u narednim godinama, dodaje on, morati da se pomijera prema tržišnoj, ali na način da će socijalno najosjetljivije kategorije građana biti zaštićene, kako je to pridviđeno i novim zakonom o električnoj energiji.
„Taj sistem zaštite potrošača podrazumijeva da će nadležne socijalne ustanove u lokalnim zajednicama, shodno pravilniku koji donese Vlada, formirati spiskove potrošača koji će moći da ostvare subvencije u kilovatima potrošene električne energije na mjesečnom nivou. Pravilnik se užurbano radi i vjerujem da će građani, koji budu imali uslove da dobiju status zaštićenog potošača – već od 1. apila imati olakšice po ovom osnovu“, pojasnio je Petrović.
On je dodao da je intencija nadležnih da ovu kategoriju potrošača definišu po osnovu više socijalnih kriterija, kako bi se u njoj našli penzioneri sa najnižim primanjima, korisnici socijalnih davanja, određene kategorije višečlanih porodica...
Izvršni direktor za ekonomsko-finansijski poslove ERS-a Darko Milunović kazao je da prošlu godinu Elektroprivreda neće pamtiti kao finansijski uspješnu. Ukupan gubitak na nivou holdinga iznosi oko 29 miliona KM, pri čemu ekstremno loša hidrologija i pandemija korona virusa - koja je značajno smanjila i izvezene količine i tržišnu cijenu struje – nisu jedini krivci za finansijski minus.
„Treći, možda i presudni faktor koji je u 2020. godine prouzrokovao ovakav rezultat odnosi se na troškove stimulativnih otpremnina u elektrodistibutivnim preduzećima, u iznosu od oko 31 milion maraka. Danas naših pet distribucija na mjesečnom nivou uštedi oko 1,5 miliona KM, odnosno 18 miliona KM na godišnjem nivou, jer imaju znatno manji broj radnika. Puni efekti programa isplate stimulativnih otpremnina u distribucijama biće vidljivi već u drugom kvartalu 2022. godine“, kazao je Milunović.
U ovoj godini, napominje on, očekuje se rast proizvodnje za 8% a potrošnja za 6% u odnosu na godinu iza nas. Projekcijama poslovanja planiran je i skok investicija - u 2021. godini za ovu stavku planirano je 630 miliona maraka, a u narednom trogodišnjem periodu oko milijardu i po maraka.
