Jadransko-jonski auto-put jedan je od najznačajnijih infrastrukturnih projekata za Hercegovinu, koji bi trebalo da riješi višedecenijski problem saobraćajne otcjepljenosti istočnog dijela Republike Srpske.
Ovo je danas u Trebinju istakao Radovan Višković, direktor “Puteva RS” nakon panela "Investicije koje pokreću region".
On je naveo da je cilj ove konferencije povezivanje zemalja regiona i usklađivanje razvojnih planova, posebno kada je riječ o velikim infrastrukturnim projektima.
“Područje Hercegovine, posebno zainteresovano za realizaciju Jadransko-jonskog auto-puta, koji bi povezivao Trst i Solun u dužini većoj od 1.100 kilometara, prolazeći i kroz BiH, odnosno Republiku Srpsku. Već smo radili određenu projektnu dokumentaciju na bazi idejnog projekta i trasa kojima bi taj auto-put u budućnosti trebalo da prođe kroz Republiku Srpsku. On svakako dotiče Trebinje i predstavlja veoma značajnu investiciju za Hercegovinu", rekao je Višković.
Ovaj saobraćajni pravac, kako je rekao, omogućiće povezivanje Hercegovine i Trebinja sa Koridorom "Pet ce", kao i sa mrežom auto-puteva prema Srbiji i Evropskoj uniji.
“Republika Srpska ima osam varijanti kojima bi se protezao taj auto-put, a prva je bila da je Ravno kontakt iz Federacije BiH, što je sada promijenjeno i to je Stolac, što na i odgovora. Uvažili smo zahtjeve načelnika hercegovačkih opština i građana da ne uništavamo Popovo polje kao biser Hercegovine po kome je ona poznata. Zbog toga ćemo trasu pomjeriti tako da ne prolazi kroz poljoprivredno zemljište", naveo je Višković.
On je dodao da bi sada, kad je ulazna tačka ove magistrale Stolac, trasa trebalo da bude usmjerena prema platou Leotara, potom prema području ispod mjesta Mosko, na put koji povezuje Bileću sa Trebinjem i dalje ka obilaznici oko Trebinja, dalje prema Crnoj Gori.
“U narednom periodu biće urađen idejni projekat za novu trasu, nakon čega će Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove evidentirati parcele preko kojih bi auto-put trebalo da prolazi.
Nakon toga slijedi izrada plana parcelacije i urbanističko-tehničkih uslova, a taj dokument bi, nadam se, trebalo da bude upućen Narodnoj skupštini Republike Srpske već na jesenjem zasjedanju", rekao je Višković.
On je dodao da će paralelno biti pripremana projektno-tehnička dokumentacija, a zatim i rješavani imovinsko-pravni odnosi.
Višković je naveo da postoji interesovanje američkih kompanija za realizaciju projekta, ne samo na teritoriji Republike Srpske, već i u Federaciji BiH i Crnoj Gori, te da je siguran da će američke kompanije, nakon današnje konferencije, uzeti taj projekat i raditi ga na prostoru koji obuhvata Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Crnu Goru.
Na konferenciji je učestvovao i Dejvid Praten, međunarodni ekspert za infrastrukturne projekte koji je naveo da su ovakve konferencije važne kao mjesto susreta, razgovora i razmjena ideja, navodeći da zemlje zapadnog Balkana imaju kapaciteta i potencijala kad je riječ o infrastrukturnoj povezanosti, te da je potrebno niz godina za planiranje i realizaciju projekata koji bi tu oblast poboljšali.
