U bašti Narodne biblioteke večeras je održano književno veče sa jednim od najpoznatijih regionalnih umjetnika Nenadom Jankovićem, pozatijim kao – Dr Nele Karajlić . Publika koja je ispunila baštu ove ustanove, uživala je u jednočasovnoj priči autora knjige "Sarajevski fajront" i trilogije "Solunska 28", sa moderatorom Jelenom Čarapić otkrivajući priče i tajne vezane za ovog multimedijalnog umjetnika.
Dr Nele Karajlić je muzičar, pisac i jedna od najistaknutijih kulturnih ličnosti sa prostora bivše Jugoslavije. Kao frontmen legendarnog benda „Zabranjeno pušenje“, ostavio je dubok trag u muzičkoj sceni, a posljednjih godina publiku je osvojio i svojim knjigama, koje su doživjele brojna izdanja i stekle veliku popularnost. Njegov stil odlikuje duhovitost, ironičan pogled na stvarnost i jedinstven način pripovijedanja.
Nele Karajlić izrazio je zadovoljstvo što se nakon promocija knjiga 2015. i 2018. godine, te nakon koncerta sa Stefanom Milenkovićem (za slavu Grada Preobraženje 2023. godine ponovo nalazi na jugu Hercegovine i objasnio kako je na sve svoje titule dobio i titulu doktor.
"Naravno, lažno. To je u stvari samo jedna od prevara kojom sam se koristio. Bilo je to vrijeme osamdesetih godina kada se pojavio (novi primitivizam bio je subkulturni pokret) došlo je do ideje da jedni drugima dajemo nadimke poput junaka partizanskih filmova u kojima su junaci ilegalci, članovi SKOJ-a, nadimci sa kodnim imenima koja če sakriti pravi identitet. Mi smo na neki način to i uspjeli jer se dugo nije znalo koje smo nacionalnosti. Mi smo se sa tim zafrkavali, ali je to 1992. godine ispalo korisno. To doktor sam dobio od osnivača grupe 'Crvena jabuka' i on mi je dao prezime Karajlić. Tako sam postao lažni doktor", kaže Janković.
Za prvu knjigu "Fajront u Sarajevu" kaže da je to dokaz to jest pokušaj svjedočenja o tim mitovima o Titu, Jugoslaviji, Sarajevu, rokn' rolu, Top listi nadrealista...
" Ona je uspjela da postane veliki hit na području cijele Jugoslavije bez obzira što je pisana na ćirilici upravo zbog toga što je to knjiga o mitu tih godina napisana iz pera svjedoka, saradnika koji je pristao da o tome govori. Mislim da je njen uspjeh samo dokaz koliko je ta popularna kultura jaka, vitalna, žilava i neuništiva bez obzira šta će se desiti u narednih 100 godina. Teško da će neko sa ove ili one strane Drine slušati drugačiju muziku. Niko nije vjerovao da će se nakon pet dana od puštanja u prodaju, a prije prve promocije u SKC-u u Beogradu prvi tiraž prodati", objasnio je Janković.
Kad je shvatio da mu je prva knjiga rasprodata osjetio je da nema kud nazad, da odnos prema čitalačkoj publici mora biti pošten i da treba da nastavi da piše knjige. Tada mu je na pamet pala ideja da piše knjigu o kući u "Solunskoj ulici".
"Kad sam otišao iz Sarajeva sa porodicom u Beograd tražio sam stan jer su moja predviđanja da će rat trajati sedam dana bio pogrešan. Preko mojih prijatelja na radiju sam dao oglas da tražim stan. Međutim nazvala me jedna gospođa koja se predstavila kao moja rodica i rekla mi šta će mi stan kada imam kuću u Beogradu. Znao sam da jedan dio moje porodice živi u Beogradu i da je moj pradjed napravio kuću prije 100 godina, ali nisam znao da još imam udio vlasništva u tome. Otišao sam do te kuće koja je bila oronula, a u kojoj su stanovale neke porodice. Tada sam znao da bi bilo fantastično da napišem o tome jedan roman o porodici koja živi u toj kući u najuzbudljivijem vijeku ", izjavio je Janković.
Otišao je sa idejom kod svog izdavača da ima knjigu o "Budenbrokovima" koji mu je odgovorio da se ta cijela priča podijeli u tri knjige, a ne jedna od hiljadu stranica. Imao je veliki strah na početku pisanja jer se bojao da to ne bude dosadno i želja mu je bila da knjiga ima tempo, ritam.
"Prva knjiga govori o tome kako je napravljena kuća, na koji se način održavala i o prvoj porodici Janković. To je period od kraja 19. vijeka do kraja Prvog svjetskog rata. Druga knjiga govori o vremenu okupacije Beograda od 12. 4. 1941. do 20. 10. 1944. godine. Treća knjiga govori o osamdesetim godinama prošlog vijeka to jest najljepšem periodu kroz koji je Beograd prolazio, periodu eksplozije jugoslovenske popularne kulture. Te knjige su izlazile 2018, 2029 i 2023. godine. Svaka knjiga ima svoju liniju i priču. Cilj mi je bio da napišem tako da čitalac može da bez obzira koji mu dio od trilogije prvi dođe u ruku može bez problem da čita", objasnio je Janković.
Odlomak iz knjige "Sarajevski fajront" koji govori o kafani. "U kafani je sve imalo svoju hijerarhiju. Rakija je bila sudija, pivo advokat, a vino tužilac. Ako si došao tužan rakija bi te branila, ako si bio veseo pivo bi ti pisalo presudu, avinote optuživalo da si zaljubljen. U zimu se nije znalo gdje prestaje muzika, a gdje počinje smijeh, ali svi smo znali da u tom zadimljenom kutku vlada pravda kakvu nigdje, drugdje nisi mogao naći", istakao je on.
