
Energija kao izvor života prikazana očima umjetnice poručuje kako se kreativnim izrazom, na suptilan način progovara o temama današnjice. Svemu onome što se, u slučaju Nine Lojović Milinić, dr nauka iz istorije umjetnosti i magistra likovnih umjetnosti, kroz raznovrsne slikarske forme treba jasno reći, a pritom ostati dosljedan sebe i sopstvene potrebe za društvenim angažmanom. Zato je i izabrana da svoje stvaralaštvo početkom ove godine predstavi u Barseloni, u Kulturnom centru „La Bobila“, na kolektivnoj međunarodnoj izložbi pod nazivom „Žene u ratovima kroz umjetnost“ (Women in Wars Across Art).
Riječ je o međunarodnoj izložbi koja je realizovana od 3. do 27. februara, a na kojoj je učestvovala 21 umjetnica iz BiH, Ukrajine, Palestine, Irana, Španije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije, Irske, Kanade. Učešćem u međunarodnom projektu „Ciljevi Održivog razvoja kroz umjetnost“ (SDGs Through Arts) 2024. godine u Sarajevu, u organizaciji galerije ZeeArts iz Dubaija i „UN Women“ u BiH, prepoznat je njen umjetnički potencijal i vrednovan na temelju iscrpnog rada i umjetničkog aktivizma pa je uslijedio i poziv za učešće u Barseloni.

Iako iza sebe ima višegodišnji akademski angažman, kao i 10 samostalnih i preko 90 kolektivnih izložbi u regionu i inostranstvu, veliki broj umjetničkih projekata u kojima se ostvarila i kao koordinator, nosilac, ali i učesnik, susret u Barseloni bio je posebna prilika da svoje stvaralaštvo predstavi u jednom posve drugačijem konceptu.
„Izložba u Barseloni okupila je umjetnice iz različitih društvenih, socijalnih, vjerskih, religijskih, kulturnih okruženja. Kao i ostale umjetnice, fokusirala sam se na prikaz ženskog iskustva u uslovima konflikta, istražujući teme ranjivosti, snage, kolektivnog osjećanja, opstajanja i vjere. Kroz ove projekte razvila sam interes za angažovanu umjetnost, onu koja ne ostaje samo na estetskom nivou već komunicira sa savremenim izazovima. Umjetnik, kao svestrana ličnost, u svojim ličnim promišljanjima dotiče i savremene teme koje likovno transformiše na svom platnu. Ranije nisam imala priliku da umjetničkim izrazom dorinesem društvenom angažmanu. Iako ne pripadam miljeu društveno angažovanih umjetnika, uspjela sam da na društvene teme odgovorim ličnim razmišljanjem i ličnim simboličkim izrazom“.
Pogled na strahote rata iz ženske vizure, sa jedne strane ukazale su na najstrašnije posljedice takvog besmisla – patnju, gubitak, razaranja, a sa druge, da život uvijek ima smisla i da se ženskom snagom, borbom i preživljavanjem, uvijek može obnoviti. Zato je odgovor i pronašla u motivu prirode, tom neiscrpnom izvoru života.
„Svaka od 21 učesnice donijela je različite motive. Moj odabir bio je pejzaž. Mirnim prikazom prirode željela sam simbolički da ukažem da kad god je teško i kad su krizne situacije, najpotrebnije je da čovjek sačuva lični mir, sugerišući da sve na kraju prođe i poslije nemira dođe smirenje. Tu je sunce kao vječni izvor energije, za mene i simbol vjere, ali i onog vječitog optimizma, kakvo se na mojim radovima uvijek pojavljuje. Dakle, vjera da će doći bolji dani, a da nam je patnja data kako bismo saznali nešto i o sebi i o društvu“.
O tome koliko je za umjetnost osnaživanje važno, upravo govore ovakvi i slični projekti, koji stvaraocima pružaju mogućnost transformacije, te da kroz umjetničku viziju daju i svoj doprinos. Veoma važan momenat i zanimljiv, čini sama tema, odnosno rijetka mogućnost da se ratna tematika uopšte razmatra iz ženskog ugla.
„Posebnost ove izložbe i čitavog projekta je jaka društvena tema – rat iz ženske perspektive, kroz slobodu umjetničkog izraza, rad na globalnim temama, kao i međunarodni karakter. Lično, smatram da je važno i što sam dva puta imala priliku da povežem umjetnost i društveni aktivizam, a pritom sačuvam lični umjetnički pečat“.

ODRŽIVA UMJETNOST I SLOBODA STVARANJA
Izložbi u Barseloni prethodila je umjetnička inicijativa „Ciljevi Održivog razvoja kroz umjetnost“, održana prije dvije godine u Sarajevu, na kojoj se među 17 domaćih i međunarodnih umjetnica, kao jedina iz RS i Trebinja predstavila Nina Lojović Milinić. Kao odgovor na promociju Ciljeva održivog razvoja UN-a, i ovdje je odabrala da se bavi energijom kao izvorom života, ponudivši kroz kreativnu, održivu umjetnost svoje viđenje jednog od ciljeva - Pristupačna i čista energija.
„Sve je krenulo od Sarajeva i poziva da učestvujem na projektu SDGs Arts. Inicijativi gdje se umjetnice bave umjetničkom interpretacijom 17 UN-ovih ciljeva Održivog razvoja. Ovo je dugogodišnji projekat koji se održava u raznim zemljama, a 2024. godine je prvi put organizovan u BiH. Svaka od nas 17 umjetnica – iz BiH, Srbije, Slovenije, Irana, Španije, Katara, Irske, Madagaskara, Mauricijusa, Rusije i Indije, imala je svoj cilj, koji je shodno ličnom izrazu prikazala. Bila je to prilika da istražim kako kreativni izraz može doprinijeti podizanju svijesti o globalnim izazovima poput nekih od navedenih ciljeva“, uvodi nas Nina u zanimljiv model umjetničkog i društvenog promišljanja i promocije kreativne, održive umjetnosti.
Kao slikar veoma liričnog senzibiliteta sa apstraktnim motivima, kao odrazom njegovane estetike, odgovarajući na temu u kojoj se prožimaju socijalni i politički naboj, i ovdje je ostala dosljedna onome što duboko u sebi nosi – umjetnosti kao sinonimu za ljepotu stvaranja svijeta. Stoga nismo iznenađeni da je odgovor na „Pristupačnu i čistu energiju“ pronašla u onom najupečatljivijem prikazu čuda života.
„Predstavila sam majku i dijete kao izvor energije, asocirajući na uzvišeni odnos Bogorodice i Isusa Hrista. Upućujući na najjaču, obnovljivu i nepresušnu vezu. Likovno sam predstavila kruženje energije kao pokretača života. Zdravim odnosom između dvoje ljudi, stvara se čista energija, koja obnavlja sve. Naravno, u centru je uvijek ljubav kao pokretač svijeta. Tematikom, kojom se inače bavim, uspjela sam da likovno predstavim cilj održivog razvoja koji mi je pripao“.
Za svakoga ko život posmatra kao priliku za rast, naročito kada u sebi nosi osjećajnu umjetničku percepciju, ovakvi događaji daju mogućnost da progovore i u ime drugih, koji tu mogućnost nemaju. Kada je o ženama riječ, taj glas je gotovo majčinski, istovremeno snažan i nježan, zaštitnički, to je sila koja oslobađa.
„Saradnja sa svim tim umjetnicama u meni je probudila osjećaj slobode, ljubavi i jedinstva. Vladala je predivna energija i ujedinjenost, iako smo potpuno različite, i potičemo iz drugačijih kulturnih sredina. Ovaj kulturološki susret podsjetio me na činjenicu da smo, bez obzira na različitosti, duboko u sebi isti! Osjećaj ljubavi i razumijevanja koje smo gajile jedna prema drugoj je moj najjači utisak sa ove umjetničke inicijative. Neprocjenjivo je to iskustvo susreta sa drugim kulturama, načinima umjetničkog rada, razmišljanja, kao i podrška i pozitivni duh koji je vladao, a koji je učinio da na najbolji način prikažemo svoje umjetničke zamisli, ali i promovišemo svoju zemlju i kulturu. Sve to rezultiralo je čudesnom izložbom u sarajevskoj Gradskoj vijećnici“.
Ovim projektom ostvarena je tendencija da se pored globalnih tema, skrene pažnja i ukaže snagu umjetnosti u inerpretaciji žena umjetnica kao i njihovo umjetničko pozicioniranje. Za ovu slikarku i istoričara umjetnosti, izuzetna je bila i prilika da kao panelista učestvuje u projektu „Umjetnice BiH“, čiji autor je bila umjetnica Alisa Teletović, a projekat je realizovan uz podršku Historijskog muzeja u Sarajevu.
„Kao panelista bavila sam se temom koja se odnosila na izazove i probleme sa kojima se suočavaju umjetnice u BiH, sa posebnim fokusom na vidljivost, profesionalne prilike i položaj umjetnica u savremenoj umjetničkoj sceni“.
MALI FORMATI NA BIJENALU MINIJATURE
A svako novo iskustvo neminovno širi fokus, čineći da silni nalet emocija negdje mora i da se kanališe. Iako je kao umjetnik odavno prepoznata po velikim slikarskim platnima, upečatljivog i koloritnog stila, ne smijemo zanemariti ni njen umjetnički izraz kroz male formate, drugi put zaredom prepoznate i na Međunarodnom bijenalu umjetnosti minijature u Gornjem Milanovcu. Među 438 autora iz 25 zemalja i predstavljenih 657 djela, svoje mjesto pronašla su i dva kolaža Nine Lojović Milinić, na izložbi održanoj 18. aprila ove godine u Kulturnom centru „Mija Aleksić“.
„Međunarodni bijenale umjetnosti minijature održan je 18. put. Organizuje se u kontinuitetu i predstavlja jedan od bijenala minijature sa najvećim brojem pristiglih radova. Selektivnog je karaktera. Ovo je drugi put zaredom da sam poslala radove i oba puta su selektovani. Na ovu, najobuhvatniju izložbu malog formata pristigne ogroman broj radova i privilegija je i čast biti dio odabranih. Uglavnom radim velike kolaže, poput onih koje sam predstavila na magistarskoj izložbi veličine dva metra sa metar, pa je Bijenale u Gornjem Milanovcu za mene bio uspješan korak u nepoznato“.
Rezultat toga je i samostalna izložba u Nevesinju u decembru 2025. u Kulturnom Centru „Nebojša Glogovac“, kao i nekoliko selektovanih kolektivnih izložbi „Mali format“ u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika u BiH, čiji je član od prošle godine. Izložba „Mali format“ predstavljena je u galeriji Kolegium Artistikum u Sarajevu, te u galerijama u Visokom i Tuzli, a trebinjska publika ovu izložbu mogla je pogledati tokom februara u Muzeju Hercegovine.
„Propozicije Bijenala u Gornjem Milanovcu zahtijevale su format 10x10 cm. Iako ranije nisam radila u malom formatu pokazalo se da se kratki zapisi mog trenutnog viđenja svijeta, inspiracije, raspoloženja baš uklapaju u mali format. Svaki kolaž nosi jedinstvenu ideju i poruku, i likovni su izraz trenutka u kome ideja nastaje. Rijetko kad naknadno intervenišem na njima. Istinski su izraz trenutka. Izložba u Nevesinju je rezultat mog dvogodišnjeg, svakodnevnog likovnog bilježenja, opažanja i saznanja!“
NOVA KNJIGA
Izuzev umjetničkom, jednako je posvećena i angažmanu kao fakultetski profesor pa je svoj profesionalni rad odnedavno obogatila i novom, trećom po redu knjigom, pod nazivom „Turistička ponuda kulturno-istorijskog nasljeđa na području Trebinja“, koju je u izdanju matične obrazovne ustanove Visoke škole za turizam i hotelijerstvo Trebinje, priredila zajedno sa profesorom dr Milimirom Lojovićem. Kako kaže, ova vrijedna literatura objedinjuje bogato kulturno-istorijsko nasljeđe sa područja Trebinja u kontekstu turizma.
„Predstavljena je Situaciona i SWOT analiza kulturno-istorijskog nasljeđa kao bitnog faktora razvoja turističke ponude i održivog razvoja turizma na području Trebinja. Obrađen je i prostorni pregled kulturnog nasljeđa, kao i klasifikacija objekata sa istorijskim, kulturnim i umjetničkim vrijednostima uz fotografske priloge. Vizuelno i tekstualno predstavljeni su vjerski objekti, tvrđave, mostovi, kulturne ustnove i manifestacije, folklorno nasljeđe. Izvršena je turistička valorizacija, koja predstavlja kvantitativno i kvalitativno vrednovanje pojedinačnih kulturno-istorijskih sadržaja, a turistički potencijali određeni su proračunom pozitivnih i negativnih faktora. Prikazani su emitivni turistički centri, zone i centri turističke ponude, kao i turistički itinereri i njihova uloga u paket aranžmanima kao osnova vrednovanja kulturno-istorijskog nasljeđa, kao faktora razvoja turističke ponude i održivog turističkog razvoja na području Trebinja“.
Do novih introspektivnih projekata, čekamo sljedeći lični i profesionalni pečat Nine Lojović Milinić. Inspirisana za kulturu i stvaralački proces, ne sumnjamo da će pred nas opet donijeti upečatljiv trenutak vremena, obgrljen njenom nepresušnom umjetničkom poetikom!

Pejzaž kao važna simbolika izložbe u Španiji
Govoreći o elementima prirode na izložbi „Žene u ratovima kroz umjetnost“, za pejzaž u kolaž tehnici Nine Lojović Milinić, u svojoj recenziji istoričar umjetnosti Hoze Manuel Tores Martinez je naveo:
„…Priroda, koja se ponavlja kroz radove, djeluje kao ogledalo i utočište: ptice, cvijeće, korijenje, svijetlost i voda komuniciraju sa ljudskom krhkošću i podsjećaju nas na mogućnost obnove, čak i u kontekstima razaranja. Suočene sa destrukcijom koju je izazvao čovjek, ove slike upućuju na etiku saosjećanja, brige, slušanja i sporog obnavljanja. Ovaj projekat ne teži da ponudi konačne odgovore, već da otvori prostor za susret i svijest. Kroz umjetnost, umjetnice podižu kolektivni glas protiv nasilja i dehumanizacije, dok istovremeno vraćaju dostojanstvo, empatiju i život. Ova izložba je, u suštini, posveta ženskoj otpornosti i njenoj sposobnosti da bol pretvori u sjećanje, gubitak u kreativni izraz, a rat u hitan poziv za mir. Ona zauzima čvrst stav protiv varvarstva i nudi viziju u kojoj žene nisu pasivne žrtve, već akterke otpora i graditeljke obnove“.
Novi pristup stvaralaštvu
„S obzirom da sam više umjetnik koji se bavi apstraktnom lirikom, simbolizmom, poluapstrakcijom, kombinujući kolaž i akril, željela sam da ostanem dosljedna svom izrazu, ali i da se uklopim u društvenu tematiku. Zato, ono što čini posebnost izložbi u Sarajevu i Barseloni, je iskustvo koje je oblikovalo i moj pristup umjetnosti kao prostoru za dijalog, kritičko promišljanje i društvenu promjenu. Izložba „Žene u ratovima kroz umjetnost“, prikazuje iskustva žena u razaranjima kroz umjetnički izraz i naglašava posljedice sukoba po društvo. S druge strane, projekat „Ciljevi Održivog razvoja kroz umjetnost“, bavi se globalnim ciljevima održivog razvoja UN-a. Oba pokazuju kako umjetnost može biti sredstvo za podizanje svijesti o važnim problemima – bilo da se radi o ratu ili održivom razvoju. U oba slučaja umjetnici koriste svoje radove da prenesu poruku i utiču na društvo“.

