Mnoštvo neistraženih lokaliteta i objekata drevnih gradina, građenih od slaganog kamena bez veziva, starih do 3.000 godina nalaze se u okolini Trebinja.
NEKE OD NJIH, one veće, mogu u barem djelomično rekonstruisanom obliku, biti interesantni arheološki i istorijski objekti, zanimljivi za posjetu kako lokalnim stanovnicima, tako i turistima, jer ne zaboravimo arheološki turizam, kao dio međunarodnog kulturnog turizma, u svijetu je veoma popularna i profitabilna turistička grana.
Gradina na Kučinom brdu južno od centra Trebinja iznad naselja Aleksina međa, na vrhu Kučinog brda, jedna je od takvih zagonetnih i od strane arheologa još neistraženih gradina. S obzirom da ovaj tekst nije posvećen istraživanju gradine, to je posao za profesionalne arheologe, već njenoj promocija u javnosti, zato će detalji njenog oblika, veličine i mogućeg značenja biti navedeni u osnovnoj mjeri, a priložene fotografije govore 1.000 riječi.
Do gradine se stiže šetnjom iz dva pravca. Putem za Strač od strane brda Crkvine ili od Geljova mosta pa uzbrdo vijugavom stazom. Posljednji dio puta do nje označili su planinari društva ‘’Vučji zub’’ jer ispod gradine vodi staza do obližnjeg prirodnog fenomena ‘’Kamene oči’’. Gradina je dominantna jer je na vrhu brda i blizu nje je dalekovodni stub pa se lako locira. Sa gradine se pruža horizontalni pogled u uglu 300 stepeni, od Petropavlovog manastira u pravcu juga, preko panorame na zapadu i cijele dužine Leotara sa Trebinjem u podnožju.
Ukratko o fizičkoj strukturi gradine
Centralni dio gradine na vrhu brda je ozidina kružnog oblika napravljena od slaganog kamenja, prečnika pet metara i najviše visine do jedan metar sa malenim ulazom. Ispod ove vrhovne ozidine, uokolo se nalaze gomile razbacanog kamenja, uglavnom razvaljenih starih građevina, a u dijelu prema sjeveru ima još jasno vidljivih bedema i podzida građenih od slaganog kamenja od kojih su neki prilično veliki i teški.
Ova praistorijska građevina, ukupnih dimenzija 50 metara sa 25 metara je u optimalnoj fazi izgradnje bila veća i impozantnija, nego što to danas u ruiniranom stanju izgleda.
Čitava građevina vjerovatno je imala višenamjensku funkciju, kao stražarnica, odbrambena kula, ali mogla je biti istaknuti dio drevne astronomske solarne opservatorije sa kompleksom ravnih zidova u blizini brda Crkvine koji su usmjereni tačno na ovu gradinu.
Čemu je služio granit?
Sva brda uokolo Trebinja i šire su u ogromnoj većini sedimentne stijene nastale taloženjem na dnu plitkog mora u dalekoj geološkoj prošlosti planete Zemlje i uglavnom su krečnjačkog sastava.
Veoma je zagonetno da se unutar kompleksa gradine u istočnom dijelu ispod samog vrha, nalazi relativno manja količina prirodnog šljunka, oblutaka i oblog pijeska, tj. kamenja oblikovanog i obrađenog uticajem protoka vode. Njihova veličina se kreće u rasponu od nekoliko milimetara pa do 10 santimetara. Radi se uglavnom o raznim i obojenim vrstama metamorfnih i sedimentnih stijena, raznobojnih vrsta granita, primjeraka bijelog mramora i veoma malo krečnjačkih oblutaka.
Ovo kamenje je doneseno na vrh brda pored gradine vjerovatno iz korita neke rijeke u Bosni gdje ovakvog stjenovitog materijala ima. Ostaje zagonetka koju je svrhu ovo, za ovo područje prirodno nepostojeće vrste kamenja koje je geološki mnogo starije od okolnih stijena, imalo na lokalitetu ove gradine.
Spasimo od zaborava
Oblik ovog drevnog građevinskog kompleksa, kao i mnogih drugih u okolini Trebinja, pružaju jasan dokaz da je ovdje prije 3.000 godina živjelo brojno stanovništvo i da je ovaj objekat na ovako isturenom i dominantnom položaju imao veoma važnu namjenu. Ovakav istorijski objekat, tj. istorijsku građevinu s ovakvom starošću, bez ikakve sumnje u pogledu naučnog značaja i značaja kao kulturno-istorijskog spomenika, trebalo bi na pravilan način konzervirati, zaštiti i postaviti neki znak s kratkim natpisom o čemu se ovdje radi. Ne samo radi nas, već radi arheološke spoznaje, obrazovanja, kao i poštovanja i očuvanja naše istorije koju treba pamtiti i prenositi na buduće naraštaje.
Drevna astronomska solarna opservatorija (?): Kompleks ravnih zidova u blizini Crkvine cilja u pravcu gradine na Kučinom brdu[/caption]
Miro ILIĆ (Glas Trebinja)


