Trebinjski srednjoškolci smatraju da danas ima puno nepismenih ljudi iako svi znaju da čitaju i pišu ali nisu usvojili pravopisna pravila i ne pridržavaju ih se.
Prema riječima Vesne Andrić, profesora srpskog jezika i književnosti i predsjednika Srpskog udruženja „Ćirilica“ iz našeg grada, pismenim čovjekom danas možemo nazvati osobu koja njeguje jezik i pridržava se pravopisnih pravila.
„Kada sam danas razgovarala s učenicima o pismenosti, došli smo do zaključka da ima puno nepismenih ljudi. Učenici su vrlo jasno napravili razliku između toga da danas svi znaju da čitaju i pišu, što je osnovna pismenost ali ne znaju svi pravopisna pravila i ne pridržavaju ih se. Tako da možemo reći da malo ko poštuje pravopisna pravila i danas bismo pismenim čovjekom morali da nazivamo samo onoga koji se trudi da njeguju jezik i pravopisna pravila“, ističe Vesna Andrić.
Povodom 8. septembra, Međunarodnog dana pismenosti, ona ističe da srpski jezik treba njegovati i razvijati naročito kroz institucije koje se bave obrazovanjem.
„Već godinama profesori srpskoj jezika govore kako je neophodan veći broj časova srpskog jezika, kako je to u nekim školama svedeno na minimum-dva časa sedmično, zaista, nisu dovoljna da se obradi sve ono što je gradivom predviđeno. Tako da se pravopis pomalo zanemaruje. Dobar način za pokretanje ovog pitanja bio bi, možda, uvođenje srpskoj jezika na svim fakultetima. Nažalost, dobijamo doktore nauka koji ne znaju da se izražavaju kako treba, inženjere koji ne znaju da izgovore svoju titulu... Puno je problema i trebalo bi da postoji neka sistematičnost, od osnovne škole pa nadalje. Možda, čak i promjenom nastavnog plana i programa odnosno prilagođavanjem metoda učenju jezika i pravopisa, prvenstveno“, navodi ona.
Ideja o obeležavanju Međunarodnog dana pismenosti, pojavila se u septembru 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja na temu iskorjenjivanja nepismenosti.
Glavni cilj obeležavanja Međunarodnog dana pismenosti je da upozori na problem nepismenosti koji je i dalje prisutan u većem dijelu svijeta, kao i da podstakne na razmišljanje o važnosti obrazovanja na globalnom nivou. Ovogodišnja tema je „Promovisanje pismenosti u digitalnom dobu“.
Pored čitanja i pisanja na papiru, pismenost u digitalnom dobu omogućava ljudima da bezbjedno i na odgovarajući način pristupe, razumiju, procjenjuju, kreiraju, komuniciraju sa digitalnim sadržajem.
Pismenost je, takođe, ključna za njegovanje kritičkog mišljenja, prepoznavanje vjerodostojnih informacija i snalaženje u složenim informacionim okruženjima.
Međutim, statistika je i dalje poražavajuća! Uprkos napretku, najmanje 739 miliona mladih i odraslih širom svijeta i dalje nema osnovne vještine pismenosti, navodi UNESKO.
Istovremeno, četvoro od desetoro djece ne dostiže minimalnu vještinu čitanja, a 272 miliona djece i adolescenata nije išlo u školu u 2023. godini.
