TREBINJE │ U Muzeju Hercegovine privode se kraju radovi na unutrašnjem preuređenju, nakon kojeg će ova ustanova dobiti veći i ljepše uređen prostor za povremene postavke.
Uklanjanjem pregradnih zidova izložbena sala proširena je na dio prostora stalne arheološke postavke, sa kojom će da funkcioniše kao jedinstvena cjelina, dok će uklanjanje maltera i otkrivanje kamena na zidovima obezbijediti adekvatniji ambijent za sadržaj arheološke zbirke i ljepši doživljaj za posjetioce programa.
Rekonstruktivni radovi, koji će koštati 30.000 KM, izvode se preostalim novcem iz posljednjeg projekta obnove Muzeja Hercegovine, kada je sredstvima UNESKO-a, resornog ministarstva i Grada Trebinja urađena nova fasada i zamijenjeni otvori na objektu.
„Dobićemo veću i ljepše uređenu sala za povremene postavke, gdje će se pored izložbi moći da organizuju i promocije knjiga, koncerti i drugi slični kulturni događaji“, pojašnjava za Radio Trebinje Ivana Grujić, arheolog-kustos u Muzeju Hercegovine.
Ona dodaje da je muzeju nedostajao takav javni prostor, da se za ovu namjenu do sada koristila galerija Jovana Dučića na spratu ustanove, ali da je i ovaj dio objekta već sazrio za sanaciju.
Iako je unutrašnje preuređenje urađeno na „štetu“ arheološkog odjeljenja, boljim organizovanjem postavke ne bi trebalo da budu uskraćeni ni ljubitelji arheologije - štaviše eksponati će u novom enterijerskom konceptu biti kvalitetnije prezentovani i dostupniji posjetiocu.
„Praktično će svi eksponati u postavci biće vraćeni, dok ćemo odljevke stećaka na drugačiji način prezentovati - biće pokretniji, odnosno moći ćemo ih postavljati u jedan dio sale za povremene postavke kada nema izložbi. S obzirom da čuvamo jedan natpis još iz 1151. na nadgrobnoj ploči župana Grda, vrlo nam je važno da pokažemo taj istrijat ćiriličnog pisma na području istočne Hercegovine, jer u tom vremenu na našem prostoru bila razvijena umjetnost stećaka na ćiriličnom pismu“, pojašnjava Grujićeva za Radio Trebinje.
Ona dodaje da je ipak riječ o privremenoj mjeri, dok se ne obezbijedi adekvatniji prostor za stalnu arheološku postavku.
Najbolje rješenje, dodaje, bila bi adaptacija arheološkog nalazišta ispod sat-kule, neposredno uz zgradu, gdje bi se zbirka našla u autentičnijem ambijentu - među nedavno otkrivenim srednjevjekovnim zidinama, koji su i sami vrijedan eksponat.
„Inače, znamo da je muzej smješten u zgradi koja je namjenski građena kao vojna kasarna - i naš je zadatak da u godinama koje predstoje ovaj prostor preoblikujemo, uljepšamo i oplemenimo na način da se u njemu posjetioci osjećaju kako i očekuju od jedne ustanove kulture“, ističe Grujićeva.
R.S.
