Granični kamen sa napisom Granični kamen sa napisom "Ercegovina".PODGORICA | Na samom ulazu u Igalo, primorsko naselje u opštini Herceg Novi, u Crnoj Gori, i danas stoji granični kamen sa napisom "Ercegovina" na latinici i ćirilici, koji svjedoči da je nekada područje Sutorine sa izlazom na more, u mjestu Njivice, pripadalo Bosni i Hercegovini.
Stanovnici Sutorine, područja koje obuhvata sedam naseljenih mjesta - Njivica, Kruševica, Prijevora, Ščepoševića, Solila, Vrbanje i Sitnica - na kojem trenutno živi oko 1.600 građana, nijesu opterećeni pitanjem aktueliziranja priče o novim razgraničenjima između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, prema kojoj bi područje Sutorine bilo vraćeno pod jurizdikciju zvaničnog Sarajeva.
Prioritet im je, kako navode, kako osigurati posao i sredstva za život. Visoku politiku ostavljaju vladama na dogovor.
Porez plaćali u Trebinju
Naime, Sutorina u Bokokotorskom zalivu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ na čelu sa Titom i Bakarićem. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.
U vrijeme dogovora, Pucar je obavljao dužnost predsjednika Prezidijuma Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine, Humo je bio potpredsjednik Vlade NR BiH, Jovanović prvi predsjednik Vlade Narodne Republike Crne Gore, a Bakarić prvi predsjednik Vlade Narodne Republike Hrvatske.
Stanovnici sa područja Sutorine danas se nadaju, vjeruju da će granice između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske, s obzirom na to da se taj dio nalazi na tromeđi razgraničenja tri države, nestati ulaskom država u Evropsku uniju.
Milorad Mračević, stanovnik Sutorine, i predsjednik mjesne zajednice navodi za Agenciju Anadolija kako je u sastavu Sutorine bilo sedam do devet sela.
"Mi smo nekada porez plaćali u Trebinje. Znam to po priči od babe. Knjige su se gore vodile", naglašava Mračević, ističući kako se trenutno na području Sutorine trenutno "ne živi dobro".
Na pitanje da li su stanovnici Sutorine opterećeni ponovnim otvaranjem pitanja o razgraničenjima, odgovara da "nema puno pritisaka".
"Ne razmišljamo puno o tome. To se spominjalo i ranije. Ja sam rođen pod Crnom Gorom i nekako se više osjećam s ove strane. Rođen sam 1953. godine. To je već bilo razgraničeno", navodi Mračević.
Naglašava kako su mu sva sjećanja o Sutorini, kao dijelu Bosne i Hercegovine, vezana za njegovu babu.
"Baba mi je pričala, jer je gore (u Trebinje, op.a.) išla, porez plaćala. To sam zapamtio tako", zaključuje Mračević.
Trenutačno na području Sutorine, kaže Mračević, živi sve manje stanovnika.
Sve manje domicilnog stanovništva "Da nije ovih što su doselili tokom rata i vikendaša, bilo bi još manje. Sve je manje - iselio se puno naroda za Herceg Novi, Igalo. Malo je ostalo po selima, 30 posto. Možda još manje", zna predsjednik mjesne zajednice Sutorina.
"Puno naroda se iselio za Herceg Novi, Igalo"Gojko Matijašević, pokazuje nam granični kamen na ulazu u Igalo kao svjedočanstvo da je taj lokalitet nekada bio u sastavu Bosne i Hercegovine. Kao mladić, sa 24 godine, kaže: "Više sam vezan za Crnu Goru. Rođen sam tu i tu živim. To je bilo dosta ranije."
Nije opterećen pitanjima razgraničenja Crne Gore i Bosne i Hercegovine, odnosno ponovnim otvaranjem pitanja i inicijativama za vraćanje Sutorine u sastav Bosne i Hercegovine.
"Pitanje života je važnije. Bitno je da čovjek radi, a razgraničenje, valjda će to države da riješe", naglašava Matijašević.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Milan Vajagić o Sutorini i razgraničenjima Crne Gore i Bosne i Hercegovine govorio je u ekskluzivnom razgovoru za Agenciju Anadolija.
"Prema informacijama koje ja posjedujem, a koje sam dobio od predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića, taj problem granica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine je pred rješavanjem. Kako mi je rečeno, sve je dogovoreno i samo je pitanje dana kada će se taj sporazum potpisati", naglašava Vajagić.
Sticajem okolnosti, znam, navodi predsjednik Opštine Herceg Novi, "pošto sam po vokaciji pravnik i radio sam u tadašnjem Opštinskom sudu Herceg Novi, da je katastarska opština Sutorina bila u našem zemljišno knjižnom odjeljenju".
"Po meni, tu nema nikakvog spora, jer su granice utvrđene u vrijeme bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) kada su zvanične, legitimne vlasti tadašnjih republika Crne Gore i Bosne i Hercegovine definisali tu granicu kakva je i danas. Ta će se granica verifikovati novim sporazumom između sada nezavisnih država Crne Gore i Bosne i Hercegovine", ističe Vajagić.
Zemljišne knjige prenijete u Herceg Novi poslije Drugog svjetskog rata
Vajagić navodi da su "knjige zvanično iz suda u Trebinju prenijete u Herceg Novi neposredno poslije Drugog svjetskog rata".
"Znam da je na njima pisalo, sjećam se kada sam radio na tim poslovima, piše Opština Trebinje katastarska opština Sutorina. To je bilo u nadležnosti do tog vremena u Trebinju i onda je to prešlo u Herceg Novi kada se razgraničenje završilo. To se dešavalo neposredno poslije Drugog svjetskog rata. Knjige su tada prenijete u Opštinski Sud u Herceg Novom", kaže predsjednik Opštine Herceg Novi.
Demantuje navode da se u Sutorini ne gradi, odnosno da se to ne čini, jer "još sa sigurnošću nijesmo uvjereni šta će biti na kraju".
"Prostorni plan Herceg Novi obuhvata cijelu teritoriju naše opštine, između ostalog, i Sutorinu. Znamo da je kompletno Sutorinsko polje prije svega, nekada, u doba SFRJ, odnosno kompletna Sutorina bila planirana kao neka treća faza izgradnje Instituta 'Dr. Simo Milošević'. To su tzv. Solila i ostali dio Sutorinskog polja koji je danas, prema našem prostornom planu, predviđen za sportske namjene: izgradnju sportskih objekata. Bilo je i nekih razgovora sa stranim investitorima da naprave golf terene, imamo brojnih ideja - one su inkorporirane u naš prostorni plan Opštine Herceg Novi", kaže prvi čovjek grada.
Vajagić: Prostorni plan Herceg Novi obuhvata i Sutorinu Vajagić: Prostorni plan Herceg Novi obuhvata i SutorinuNavodi da se u Sutorini i mnogim zaseocima grade etno sela. Predsjednik Opštine Herceg Novi ističe i kako se Sutorina razvija kao i svaki drugi dio opštine. "Na terenu nije bilo nikada nikakvog spora između građana naših dviju država, pa i samih seljana iz pograničnih sela. Tu su odlični susjedski odnosi. Mi imamo komunikaciju i sa Trebinjem, Gackom, Nevesinjem, Ljubinjem, Mostarom, Sarajevom - sa svima imamo korektne odnose. Kad je dan grada, obilazimo se i posjećujemo. I nakon svih ovih događaja koji su zadesili naše narode, gledamo sada da to sve saniramo", ističe Vajagić.
Predsjednik Opštine Herceg Novi naglašava kako preko ljeta dolazi veliki broj turista iz Bosne i Hercegovine na ljetovanje u taj crnogorski grad.
Tri opšine, tri države: Neophodna obnova saradnje.
Inače, interesantno je da se ventil kojim se reguliše snabdijevanje vodom Herceg Novog, u Crnoj Gori, nalazi u stanici na Platu, u Hrvatskoj.
Prvi čovjek Herceg Novog vjeruje kako će prostor Dubrovačke, Trebinjske i Hercegnovske regije, iako u tri različite susjedne države, u budućnosti bolje sarađivati, na dobrobit svih.
"Trebamo da sjednemo i razgovaramo. Moramo biti u svakodnevnoj komunikaciji, jer smo ovdje upućeni jedni na druge. Praktično je to jedna regija koju je prepoznala i Evropska unija i čije su težnje da dođe do uvezivanja Dubrovnika - Dubrovačke regije, Trebinjske i Hercegnovske. To vidimo i kroz želju za neke projekte kao što je pitanje regionalne deponije smeća, vodosnabdijevanje gdje ima nekih novih ideja", poručuje Vajagić.
Ima puno i zajedničkih potreba i projekata, dodaje, koji upućuju da što prije "moraju da sjednu zajedno i da razgovorju, grade mnogo bolju saradnju i zajedničku budućnost između tri opštine - regije".
"Bez obzira na nacionalne i vjerske razlike, u suštini, po jeziku svi smo isto bliski: takvi smo bili kroz cijelu istoriju i nema razloga da ne bude i sada. U jednom periodu je došlo do poremećaja i krize koju što prije moramo zaboraviti i izgraditi nova povjerenja, kontakte i da idemo u neku ljepšu priču od one koja je bila prije dvadesetak godina. Kroz istoriju ovi narodi imaju pozitivne primjere bez obzira koje su ih nevolje pratile: saradnja je uvijek bila dobra i između ljudi. Ne vidim razloga da to ne bude danas i ubudućnosti", poruka je predsjednika Opštine Herceg Novi.
RTCG
