Vježbe na studijama hemijske tehnologije, na kojima je profesor koristeći Solxhet-ov aparat ekstrahovao koru narandže i dobio malu kapsulu ekstrakta, predodredile su životni put naše sugrađanke Milene Spaić. Ne samo da se zaljubila u hemijsku tehnologiju već je, za sva vremena, ostala oduševljena činjenicom da se iz biljke može izvući nešto tako mirisno i lijepo.

Milena, rodom iz Zavidovića, sa diplomom inžinjera hemijske tehnologije, 1996. godine stiže u naš grad. Ljubav je presudila. Danas je majka četvoro djece. Zaposlena je kao tehnolog, kod kako reče najboljeg poslodavca u Trebinju, u pekari „Artos“. Radi posao koji voli i za koji se školovala, ali i radi još nešto. Za svoju dušu.

 „Samim tim što sam hemičar i što imam saznanja da se kozmetička industrija sve više koristi dobrim marketingom, a sve manje kvalitetnim sirovinama, a u mojim nozdrvama još titra miris narandžine kore, odlučila sam da probam napraviti prirodnu kozmetiku. Dodatni razlog je i činjenica da imam dvije kćeri. Mada i sama volim dobru kremu za tijelo“, započinje naš razgovor nježna crnka kojoj je ljubav prema prirodi usadila majka.

Na Orjenu nalazi većinu ljekovitih trava

Ne sjeća se Milena precizno trenutka kad je nastao prvi proizvod, ali se sjeća da joj je kćer imala ekcem, a ona kao i svaka majka, razmišljala je kako da riješi problem svog djeteta. Dakle, počelo je sa melemom za ekcem, a danas je broj „bar kodova“ na njenim proizvodima premašio stotinu.

„Proizvodi su nastajali zbog potreba meni bliskih i dragih ljudi. Moja djeca ne vole čajeve pa sam počela sa biljnim tinkturama koje su dobra zamjena. I tako malo po malo došla sam do aroma kozmetike. Kreme, serumi, losioni za skidanje šminke... raznorazna mlijeka, deo-stikovi, balzami...“, nastavlja Milena i objašnjava da je u startu željela da sve bude po standardima. Zato se zainteresovala za COSMOS standard (evropski standard za organsku i prirodnu kozmetiku, op. aut.). Smije se, još nesvjesna da je već razvila pravi mali biznis, i kaže:„Razmišljala sam ako se to razvije u neki biznis, da budem ispravna! Da mogu u Evropu“.

Priča nam kako je prve proizvode poklanjala, a istovremeno i molila sve te ljude da budu vrlo iskreni u slanju povratnih informacija. Njena djeca i suprug, inače elektroinžinjer, bili su prvi lojalni potrošači, a i dan danas su joj bezrezervna podrška.

„Moram priznati da sam umarala pitanjima: „Pecka li te išta, svrbi li te koža, je li masno, upija li koža, kako miriše.... To su bili moji pokusni kunići i kad sam usavršila proizvode, upravo ti meni dragi ljudi, sami su počeli da govore: „Daj, naplati nam! Da imaš i ti od čega nabaviti sastojke“ i tako je počela prodaja“, evocira uspomene i majčinski toplo govori da su joj vjetar u leđa, sve ove godine, bili oduševljeni dječiji povici: „Bravo mama! Ovo je baš dobro! Ovo ti je fantastično!“ Iako, kaže ona, kad uporedi današnje i te prve proizvode, primijeti u njima mnoge nedostatke.

U tom periodu, u našem gradu, otvorena je Hercegovačka kuća. Upravo oni šalju prve Milenine proizvode na analizu. Na obostrano zadovoljstvo uspostavljaju saradnju o kojoj ova skromna i tiha žena ima samo riječi hvale.

„Za mene je cijela ta priča i Hercegovačka kuća blagoslov. Oduševljena sam. I Gradom koji je to inicirao i ekipom mladih ljudi koji tamo rade, entuzijasta koji su mi dali priliku. Sve te analize, sigurno ne bih mogla sama platiti. Prezadovoljna sam i prodajom i nastaviću da sarađujem sa Hercegovačkom kućom. Oni su mi i omogućili da nastane ovoliki broj proizvoda. Od zarađenog novca kupujem sirovine za nove proizvode, a one nisu nimalo jeftine. Pogotovo za parfem, što mi je san da napravim“.

I onda slijede problemi, koji nažalost muče mnoge u Trebinju. Neophodne sirovine, sastojci... kojih nema na lokalnom tržištu, su ili preskupi ili se jako teško nabavljaju. Sve te granice, procedure, papirologija... Međutim, Milenina upornost i dovitljivost fascinira.

„Recimo ulje argana je ovdje baš skupo. Tako da sama pravim dosta ulja. To su macerati, ekstrakti ulja, jer biljku možete ekstrahovati u alkoholu, u vodi i u ulju. U vodi je čaj, u alkoholu su biljne kapi, a u uljima su to macerati. Pa to nije ništa drugo nego ono što su naše bake pravile. Stavile bi kantarion u maslinovo ulje i 40-ak dana bi to mućkale i dobile bi macerat, a ja pravim od svih ljekovitih biljaka koje se ovdje mogu naći, a Hercegovina je, hvala Bogu, bogata ljekovitim travama. Npr. ulje hajdučke trave je odlično za suvu kožu, ali se maceracija radi u maslinovom ulju koje je jako masno i tu je problem. Savremeni potrošač nema kad čekati da mu koža upije takvo ulje, npr. čekati pola sata i zato želi brzo upijajuće ulje, a to su ta skupa ulja poput ulja od argana, badema... Takve komponente nabavljam u Beogradu, zahvaljujući tome što mi dvoje djece studira u Novom Sadu pa mi oni donose kada dolaze na raspuste ili mi šalju autobusom“, dodaje ova snalažljiva žena, koju od juna do oktobra možete sresti sa korpom u ruci, na potezu od Ubala do vrhova Orjena.

Jedan od stotinu proizvoda

Milena ne krije kako nastaju njeni proizvodi. Raspoložena je da sarađuje, da organizuje radionice, ali nedostatak prostora je glavni problem. Iskreno se nada da će Agrarni fond prepoznati njenu potrebu i pomoći joj da obezbijedi „mini radionicu“. Za sada sve nastaje u porodičnoj kuhinji Spaića, a dok se mi, za kuhinjskim stolom, divimo paleti proizvoda, molimo Milenu da nama kaže kako je nastala, na primjer, krema od zobi.

„Prvo sam napravila balzam od zobi. Balzam je zapadnjački naziv za melem. Inače, balzami su preparati koji sadrže najviše aktivne tvari i samim tim ne sadrže vodenu fazu, znači ne sadrže vodu. Kozmetička industrija koristi vodu, a ja koristim hidrolate. Plastično rečeno to je ono što vam ostane kad se destiluju eterična ulja. Eterična ulja su na vrhu, a dole je ta vodena faza koja sadrži molekule eteričnh ulja i super je za tonike. To koristim kao vodenu fazu. Znači balzam je nešto što napravite tako što npr. stavite hajdučku travu u ulje i to stoji 40 dana. Onda u određenom odnosu (90 posto ulja i 10 posto pčelinjeg voska) zagrijete zajedno i izlijete u teglicu. To je gusto i ima zaštitnu funkciju, ali je masno. Može se koristi kao takvo, da se vrlo malo tog balzama nanese na vlažno lice. Međutim, kupci mi traže hidratantne kreme pa sam počela da koristim emulgatore, inače ugušćivače, nešto što će zamijeniti vosak i povezati tu uljnu i vodenu fazu. Dalje, pojavila se potreba da se upotrijebi vodena faza, nešto što je opet aktivno i nešto što će koži dati neke benefite. Zob je odlična za suvu i osjetljivu kožu i došla sam do zaključka da bih u kremu mogla da stavim zobeno mlijeko umjesto vodene faze i to sam i uradila i dobila savršenu kremu od zobi“, pojašnjava ova inžinjerka tehnologije i oduševljeno dodaje da Trebinjke jako mnogo koriste prirodnu kozmetiku. Zna to, jer je uporno zovu iz Hercegovačke kuće da se mušterije vraćaju i negoduju ako na policama na nađu željene proizvode.

Milenin omiljeni proizvod

„Ovo je meni kao komponovanje, kao muzika. Treba sjesti. Prvo naučiti note odnosno šta je šta, kako se kombinuje, na koju kožu i ukomponovati kremu te dati ljudima da upotrijebe. Ako je povratna informacija pozitivna onda je osmijeh na mom licu još veći, a najveći je kad proizvod poklonim! Mene to čini srećnom!“

Djeca pletu lavandu

Pomoć „Vasile“

„Udruženje žena „Vasila“ me je podržalo. Ne mogu im to zaboraviti. Moj prvi izlazak u javnost bio je u Udružnju. Upoznala sam ih na Sajmu hrane i vina gdje sam išla sa pekarom Artos“ kao tehnolog i sa njima sam otišla na prvi sajam, a bio je to Sajam košute u Gacku. Izlagala sam sapune. Zahvaljujući njima sam i ušla u Hercegovačku kuću, ali sam ja, poslije, zbog proceduralnih razloga morala da se izdvojim i registrujem komercijalno gazdinstvo“, naglašava Milena koja je kozmetiku nazvala „A&M“ po početnim slovima Ane i Marije, njenih kćeri.

Milenina bašta

Milena od fakulteta sanja da pravi sapune i prirodne preparate. Međutim to nije mogla bez već pomenutog Soxhlet aparata. Znajući za njenu veliku želju, brat joj je pomogao da ga kupi.

„Konačno mi se ostvari san da hemijam, da mućkam za svoju dušu. Inače, stvarno mislim da kad čovjek nešto poželi, da se tada čitav svemir udruži da on to i dobije. Naravno, ako je to na dobrobit ljudi“, zaključuje naš razgovor žena u čijem vas dvorištu, čim otvorite kapiju, dočeka neven, kamilica, rosopas, lavanda, smilje, čili papričice...