IMG_7770

I nakon odlaska u penziju, Risto Bašić iz Trebinja, donedavno visoki funkcioner MUP-a, ne miruje - odlučio je da zasadi plantažu šipka na porodičnom imanju u Cerovcu u Šumi trebinjskoj.

„Radio sam na specifičnim poslovima u MUP-u dugo vremena, ali nakon penzionisanja sam nastojao da ne dođe do deformacija koje se javljaju kod ljudi koji odu u penziju i u želji da amortizujem težinu posla koji sam radio, odlučio sam se na ovaj, relaksirajući posao, bez namjere da od toga pravim nekakav profit. U dogovoru sa prijateljima koji su me podržali nakon odlaska u penziju, zasadio sam malu plantažu sa skoro 200 sadnica šipka."

Iako trend šipka u svjetskom voćarstvu zahvaljujući istraživanjima traje, Hercegovina, posebno istočni dio se tek budi, pa je zadnjih godina primjetna pojačana potražnja za šipkom, sve ga manje ostaje na granama za ptice, a sve više ide u preradu.

Sadnice koje su zasađene kombinovane su svjesno i na osnovu istraživanja, u smislu da, ukoliko se pokaže potrebnim osnujem preduzeće koje bi se bavilo proizvodnjom soka i plasmanom konzumnog šipka“, optimističan je Bašić.

Risto basicaBašić ističe da se vodilo računa o tome da zasadi šipak koji će kombinovanjem davati najkalitetniji produkt, kada se odluči za proizvodnju soka. Zasađene su četiri vrste sadnica – barski šipak, konjski zub, kiparski šipak i glavaš.

Šipci su zasađeni na zemljištu koje nije obrađivano oko 70 godina. Sadnicama je sada tri godine, a naredne očekujem prvo cvjetanje i kontrolisani plod i očekivati je, da se tu napravi jedan prostor za podizanje plantaže divljeg šipka koji bi u kombinaciji sa postojećim sortama davali visok kvalitet soka. Planirao sam proizvodnju u dva pravca - konzumni šipak biranog kvaliteta i pravljenje kvalitetnog soka bez konzervansa i koji bi bio pakovan po visokim standardima. Već je nabavljeno nešto opreme za cijeđenje soka, uređaj za punjenje kontrolisanog soka, objekat...“.

Bašić kaže da je izuzetna zainteresovanost kada je riječ i o konzumnom i soku od šipka.

"Amater sam u ovoj oblasti koji voli da čita i konsultujem se sa stručnjacima u voćarstvu, tako da se vodim podatkom da je stanovništvo Trebinjske šume nekontrolisano napustilo ovo područje, pa tako i zemlju na kojoj bi se bez velike muke mogao uspješno da uzagaja ovo, veoma traženo voće. Tako, da bi uz pomoć lokalne uprave dobar dio ljudi mogao da dodatno privrjeđuje i proizvodi ono što bi bilo traženo na tržištu i da Trebinje ne bude prepoznatljivo samo po vinogradima već i šipku i proizvodima od njega", navodi Bašić, dodajući da se tu može dosta učiniti, naravno uz angažovanje stručnjaka koji bi napravili iskorak u ovoj oblasti.

"Zašto ne bi zasadili plantaže šipka i obogatili trebinjsku, ali i pijacu u Dubrovniku ili Herceg Novom i naravno stvorili konkurenciju da se na tezgama nađe veći kvalitet od onoga koji nam se sada nameće".

Bašić dodaje da mi na ovim prostorima uvozimo šipak, naravno upitan je kvalitet i teško je dokučiti koja su zaštitna sredstva primjenjivana u toj proizvodnji i slično.

"Ako bi se ovdje organizovala proizvodnja, vjerovatno bi se pratio kvalitet proizvoda i plasman pa bi to sve dobilo neku organizovanu dimenziju. Samo Trebinje nema proizvod za svoje potrebe, dovozi sa strane“.

Šipak - super voće, u Hercegovini donedavno na margini, ali sudeći po Ristovom optimizmu, nadati se da će se ova tražena mediteranska kultura naći mjesto koje zaslužuje.

Milenko Ignjatić