Na Centralnom spomen-obilježju poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata u Banjaluci položeni su vijenci povodom obilježavanja Dana sjećanja na ubijene i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj operaciji "Oluja".
U znak odavanja počasti svim stradalim i prognanim Srbima u zločinačkoj hrvatskoj akciji "Oluja" danas su se oglasile i sirene za uzbunjivanje u svim gradovima i opštinama u Republici Srpskoj.
Samo narod koji ima svoju državu nikada neće doživjeti egzodus i etničko čišćenje kakav su, nažalost, krajem proteklog vijeka doživjeli Srbi u hrvatskoj zločinačkoj i genocidnoj akciji "Oluja", istakao je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan novinarima u Banjaluci povodom obilježavanja Dana sjećanja na ubijene i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj operaciji "Oluja".
- Srpska danas odaje dužno poštovanje, pijetet i vječnu zahvalnost za 1.904 srpske žrtve pogroma u "Oluji". Nakon više od tri decenije saosjećamo sa svim porodicama i potomcima stradalih u etničkom čišćenju Hrvatske od Srba koje ima sve karakteristike genocida. Oni su nakon svega našli svoje dvije domovine - Srpsku i Srbiju. To je dokaz da samo narod koji ima svoju državu neće doživjeti takav egzodus i etničko čišćenje - rekao je Karan.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas da je samopoštovanje danas jedina, velika, nacionalna, zajednička politika Srba.
Stevandić je rekao da su u hrvatskoj zločinačkoj akciji "Oluja" bezdušno, bestijalno, podmukolo protjerani i pobijeni nevini Srbi.
- Naša je obaveza da to nikada ne zaboravimo i ne ustuknemo kada je riječ o poštovanju prema našim nevinim žrtvama i traženju odgovornosti za one koji su ih pobili - rekao je Stevandić.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić izjavio je da je zločinačka akcija "Oluja" najstrašniji egzodus koji su Srbi doživjeli poslije Drugog svjetskog rata, a za taj zločin niko nije odgovarao.
- Ono što se desilo 1995. godine je najstrašniji egzodus poslije Drugog svjetskog rata, potpomognut od pojedinih zemalja zapada. Mi smo ovdje da ta dešavanja ne zaboravimo i da ih nazovemo pravim imenom - rekao je Ostojić.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da je ljudska, nacionalna i moralna dužnost srpskog naroda da se pokloni i zahvali svim junacima koji su svojim životima branili Srpsku, učestvujući u svim najvažnijim bitkama za slobodu.
- Danas smo imali priliku da to učinimo, pred ovim spomenikom u centru Banjaluke, na kojem su njihova imena uklesana zlatnim slovima - rekao je Stanivuković.
Srbi u Republici Srpskoj i Srbiji su jedan narod, koji dijeli i herojstva i stradanja, što pokazuje i zajedničko obilježavanje, u prisustvu državnog vrha Srpske i Srbije, Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995, istakao je v.d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić.
Predsjednik Informaciono-dokumentacionog centra "Veritas" Savo Štrbac zahvalio je vlastima Republike Srpske i grada Banjaluka jer su omogućili podizanje Centralnog spomen-obilježja u centru Banjaluke, na kojem je ispisano i oko 5.500 imena vojnika Vojske Republike Srpske Krajine.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je danas u Banjaluci, povodom 31 godine od zločinačke hrvatske akcije "Oluja", da su Srbi uvijek bili spremni da najskuplje plate slobodu jer su znali da život bez nje ne vrijedi.
- Ta cijena je često plaćena života i bila je najskuplja. Srpski narod je uvek bio spreman da je plati, jer je znao da život bez slobode ne vrijedi - naglasila je Stamenkovski.
Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Republike Srbije Milica Đurđević Stamenkovski, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kao i direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac.
Prethodno je u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci služen parastos povodom obilježavanja Dana sjećanja na ubijene i prognane Srbe u "Oluji".
Sveštenstvo banjalučke Eparhije služilo je parastos u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci za postrdale u pogromu Srba iz bivše Republike Srpske Krajine u avgustu 1995. godine.
Sjećanje na ubijene i protjerane Krajišnike obilježeno je i u Srbiji.
U crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos za sve stradale Srbe u zločinačkoj akciji Oluja.
Parastosu su prisustvovali brojni građani, među njima i mnogi izbjegli Krajišnici koji su spas pronašli u Srbiji.
Podsjećamo, Republika Srpska i Srbija, u Mrkonjić Gradu, obilježavaju Dan sjećanja na ubijene i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj operaciji "Oluja".
Zločinačka akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.
Na ažuriranoj evidenciji "Veritasa" nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i poslije ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.
Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina - što predstavlja poseban "crni rekord" građanskog rata devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije, ukazuju u "Veritasu".
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.
