Okruglim stolom na temu „Književno djelo Anđelka Anušića“, u Bileći je otvorena kulturna manifestacija Ćorovićevi susreti pisaca „Srpska proza danas“.
O književnom opusu Anušića diskutuje desetak istaknutih književnika, pisaca i književnih kritičara. Anušić je nagrađen prije petnaest godina na Ćorovićevim susretima pisaca u Bileći, za roman „Prozor otvoren na visibabu i kukurjek“. Prema riječima Miloša Kovačevića, profesora na Filološkom fakultetu u Beogradu, Anušić je došao u fokus onoga što donosi srpska književnost dvadeset prvog vijeka. Kako kaže, ova književnost ima jednu karakteristiku koja je odvaja od književnosti 20 vijeka. Glavna tema su građanski ratovi koji su bili devedesetih godina krajem prošlog vijeka, progon Srba iz Krajine, ratovi u BiH.
„Skoro čitav Anušićev književni opus, nastao je na problemima egzodusa Srba iz Srpske Krajine. Anušić je jedan od pisaca koji će ostaviti biljeg u Srpskoj književnosti, jer predstavlja novi pogled na ratne i poratne prilike Srpskog naroda u Hrvatskoj i BiH. Ostaviće jedan novi trag koji će sigurno biti poseban aspekt istorije srpske književnosti u dvadeset prvom vijeku“, naglasio je Kovačević.
Anušić je do sada napisao četrnaest romana i devetnaest zbirki pjesama. Kovačević je dodao da se među njegovim djelima najviše izdvaja poslednja zbirka pjesama pod nazivom „Platno“ koja opisuje sudbinu Srba i kojom se pokazuju svi usudi istorije nad Srbima.
Okrugli sto svake godine okupi istaknute književnike koji govore o nagrađenom dobitniku Ćorovićeve nagrade iz prethodnih godina. Svake godine, na susretima pisaca promoviše se Zbornik radova sa prethodnih susreta, koji je prema riječima potpredsjednika SPKD „Prosvjeta“Nikole Baćevića, veoma značajan.
„Zbornik će biti promovisan sutra i to je vrlo značajna literatura. Ukoliko neko želi da se upozna sa književnim djelom nagrađenog pisca, sve može da pročita u Zborniku, detaljno napisano“, dodao je Baćević.
Okrugli sto u Bileći otvorio je načelnik opštine Miodrag Parežanin koji je istakao da je i sam godinama bio učesnik ove kulturne manifestacije, kada je kao direktor škola dočekivao književnike. Istakao je važnost Ćorovićevih susreta pisaca i istoričara za našu opštinu, a učesnicima je poželio mnogo uspjeha u radu, te da se u Bileći osjećaju ugodno.
Ćorovićevi susreti održavaju po dvadeset šesti put. Uporedo sa susretima pisaca u Bileći, i u susjednom Gacku u toku je obilježavanje 26. Međunarodnog naučnog skupa istoričara.
