TREBINJE l Trebinjski platani boluju od truželi centralnih dijelova stabla, a od 16 ispitanih, pet je u veoma kritičnom stanju, rečeno je danas na prezentaciji elaborata „Analiza stanja stabala platana u bašti hotela 'Platani' sa prijedlogom mogućih mjera“, koji je na zahtjev Gradske uprave uradio stručni tim Istraživačko-razvojnog i projektnog centra „Šuma Srpske“ u saradnji sa stručnjacima iz Šumarskih fakulteta u Banjaluci i Beogradu.
Ispitivanje platana (arhiv)Stručnjaci istraživačko - razvojnog centra „Šuma Srpske“ ispitivanja stabala obavili su prošlog ljeta impulsivnim tomografom, specijalnim aparatom kojim je snimana unutrašnjost platana pri dnu i na sredini debla, te svim granama iznad račvi.
Vođa stručnog tima, profesor na Šumarskom fakultetu u Banjaluci Milan Mataruga ističe – nalazi nisu ohrabrujući.
„Trulež koja je zahvatila centralni dio drveta u pojedinim stablima uzima i više od 70% unutrašnjosti. Pojedna stabla su toliko oštećena da su u centralnom dijelu potpuno šuplja, što se izvana ne vidi“, pojasnio je Mataruge precizirajući da je „riječ o pet stabala čije je zdravstveno stanje veoma kritično“.
Mataruga je pojasnio da je u elaboratu predloženo i pet načina kako Gradska uprava može da odgovori ovom izazovu, pri čemu nijedno rješenje ne garantuje oba željena cilja – da se po svaku cijenu izbjegne sječa drveća, koje je kulturnoistorijska i turistična znamenitost grada, a da se pritom učini sve kako bezbjednost prolaznika ne bi bila ugrožena od urušavanja trulih grana.
Milan Mataruga„Postoji čitava lepeza mogućnosti - od one da ne preduzimamo ništa, koja je u isto vrijeme i najopasnija po bezbjednost ljudi ispod tih platana, do druge krajnosti – da posječemo sve i posadimo nova stabla. Između tih varijanti postoje kompromisna rješenja – da ona stabla koja zaista predstavljaju opasnost za građane izmijenimo i umjesto njih postavimo nova, a da na drugim stablima redukujemo krošnju odsjecanjem pojedinih trulih grana. To bi bilo rješenje prihvatljivo i sa stanovišta strukem, ali i građana Trebinja“, ističe Mataruga.
Izmjena stabala u kritičnom stanju, dodaje on, podrazumijeva nabavku već odraslih sadnica visine desetak metara, „koja bi vrlo brzo upotpunosti nadomjestila ambijent posječenog stabla“, a čija se cijena kreće od 1.000 do 5.000 Evra. Za one kojima je uklanjanje makar i jednog stogodišnjaka nepocjenjiva šteta, Matagura ima druge prijedloge.
„Jedan od pet predloženih varijanti je podupiranje ili ankerovanje, odnosno sidrenje grana za glavni dio stabla pomoću žica. Postoji i jedna mogućnost koju su primijenili ovdje u blizini Dubrovnika - a to je da se cijeli prostor oko platana zaštiti potpunom promjenom njegove namjene, pri čemu bi svačiji boravak ispod krošnji bio na njegov rizik“, kaže profesor, pojašnjavajući da je drugo pitanje - koliko su žice i podupirači estetski prihvatljivo rješenja, te da li ima smisla čuvati platane ako više neće biti moguće koristiti baštu u njihovoj hladovini.
Profesor na Šumarskom fakultetu u Beogradu Ratko Ristić ocijenio je studiju visoko profesionalnom i kvalitetnom, ali i dodao da je na nadležnima u Trebinju da preduzmu sve preporučene mjere ako žele da produže životni vijek platana koje je moguće spasiti.
Ratko Ristić„Treba obaviti i dodatna istraživanja kako bi se determinisala vrste gljive truležnice koja negativno djeluje na stabilnost drveća, da se primijeni set preloženih mjera, te da se Grad Trebinje potrudi da jednog ili dva mlada stručnjaka pošalje na obuku u reprezentativne evropske centre, kako bi stalno u Trebinju imali stručnu i kompetentnu ekipu koja će u budućnosti moći da se nosi sa ovim problemima. Platani zahtijevaju stalan tretman i brigu a jako je teško voditi brigu o njima iz Beograda ili Banjaluke“, rekao je profesor Ristić dodajući da je zdravstveno stanje platana pogoršano upravo „što su u prethodnom periodu bili zapostavljeni“.
On je istakao da je za većinu platana problem još u fazi kada postoji šansa za sanaciju. „Ako bi se sve predložene mjere sprovele na odgovarajući način, bilo bi moguće računati na to da se životni vijek ovih platana znatno produži. I za nekoliko decenija, zašto da ne“, zaključuje profesor Ristić.
R.S.
