U Muzeju Hercegovine večeras je premijerno prikazan dokumentarni film ,,Stara Hercegovina - kolijevka srpskih prezimena Tesla i Bošković", autora Nebojše Kolaka.
Ovaj dokumentarni film kroz istorijske izvore, arhivsku građu i narodno predanje istražuje porijeklo prezimena Tesla i Bošković, ukazujući na prostor stare Hercegovine kao njihovu duboku duhovnu i istorijsku kolijevku. Ideja o snimanju ovog dokumentarnog filma odavno se vrti u glavi autora naročito iz kontakata sa Brankom Stankovićem autorom „Kvadrature kruga“, koji se malo dotakao porijekla Nikole Tesle. Ruđer Bošković, svjetski priznat naučnik, matematičar, astronom i filozof, jedan od utemeljivača moderne nauke, svojim porijeklom i prezimenom takođe je vezan za isto hercegovačko tlo.
„Želja mi je bila da sastavim dvojicu svjetskih genija Teslu i Boškovića. Za Ruđera Boškovića istoriografija kaže da se njegov otac spustio iz Orahovog Dola do Dubrovnika. Slučajno srećem Slavka Gudelja, koji mi je rekao da je Ruđer od Gudelja. Bio sam zbunjen“, rekao je Kolak.
Gudelj je autoru pričao o svom pretku Nikoli Gudelju, stočaru koji je živio u trebinjskom selu Pokrajčići, prodao stoku i spustio se u Dubrovnik.
„Zbog Turaka nije se vraćao i u Dubrovniku se oženio Italijankom sa kojom je dobio devetero djece. Sedmo dijete Josif, kada se oženio prezime je promijenio u Bošković ( po svom ocu Bošku), a uzima ime Ruđeri od ujaka svoje supruge. Tako da dolazimo do čovjeka Ruđera Boškovića koji je porijeklom iz Pokrajčića“, govori Kolak.
Nikola Tesla, jedan od najvećih umova u istoriji čovječanstva, vizionar čiji su izumi promijenili svijet, nosio je u sebi nasljeđe srpskog naroda i korijene koji vode ka ovom prostoru.
„Oni su promijenili prezime iz Draganić u Tesla. Porijeklom su iz sela Petrovići u staroj Hercegovini. Ovo je jedna kratka priča o raseljavanju Srba sa ovog prostora. Nekada Draganići, a sada Tesle stigli su u Vojnu krajinu i kažu da je svaki četvrti stanovnik bio vojnik“, ističe Kolak.
Priča ide sa istoričarima njihovim tvrdnjama, običnim ljudima koji se bave istorijom trebinjskog prostora, istraživanje rodoslova, DNK grupama koji su rađeni na ovim prostorima i dolazi se do priče o dva svjetska genija.
Autor priča da je zanimljiva priča oko Ruđera Boškovića, jer je 1986. godine profesor matematike Radoslav Milošević došao do tih dokumenata u arhivu u Dubrovniku.
„Nije ih sačuvao. Pisao je o tom porijeklu Ruđera Boškovića iz Pokrajčića u Glasu Trebinja 1986. godine, ali nema tog broja u arhivu“, jasan je Kolak
Istoričari se drže istoriografije, a za Teslu potvrđuju da je sa Banjana od Draganića
“Njih dvojica nisu ni Srbi ni Hrvati, već su to ljudi koji su zadužili čovječanstvo i svijet svojim otkrićima. Njih dvojica ne spajaju samo ova dva naroda na ovom prostoru nego mnogo šire, cijeli svijet. Svako gleda iz svog ugla i ima svoj stav. Za mnoge stvari gdje sam imao istorijske činjenice i dokazivanja u filmovima imao sam neku osudu“, poručio je Kolak.
