U Muzeju Hercegovine u Trebinju večeras je promovisana knjiga "Ognjena Marija Livanjska" autora Buda Simonovića i otvorena izložba "Srbi Livanjskog polja-tragovi kroz vekove", koje svjedoče o ustaškim zločinima nad Srbima u Livnu i okolini 1941. godine.
Izložba "Srbi Livanjskog polja-tragovi kroz vekove", koju je pripremilo Udruženje "Ognjena Marija Livanjska" iz Beograda, dokumentarnog je karaktera, a autori su Veljko Đurić Mišina i Radovan Pilipović.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja Gordana Dostanić izjavila je da ovo udruženje postoji 10 godina i da je nastalo iz želje da bude sačuvano sjećanje na srpske žrtve.
Ona je istakla da je potrebno sačuvati veliku kulturnu baštinu Srba u Livanjskom polju.
"Srpska zajednica na području Livanjskog polja je brojčano mala i svake godine starija. Tamo su grobovi naših predaka, pa su projekti Udruženja uglavnom usmereni na obnovu crkava, spomenika i slično", rekla je Dostanićeva.
Ona je navela da je poslije Drugog svjetskog rata bilo zabranjivano da se javno manifestuje sjećanje na žrtve, ali je ono njegovano u okviru porodica.
"To je bilo tako veliko stradanje da je ostavilo pečat na skoro svaku srpsku porodicu. Gotovo da nema porodice iz koje neko nije stradao. Neke su potpuno zatrte, a sela su nestala u tom pokolju 1941. godine. Stradali su samo zato što su bili Srbi, pravoslavci", rekla je Dostanićeva.
Autor knjige "Ognjena Marija Livanjska" Budo Simonović rekao je da su se najteži zločini u Livnu i okolini desili na Ognjenu Mariju 1941. godine, što ga je podstaklo da tako nazove knjigu.
On je naveo da je sasvim slučajno 1990. godine u Livnu došao do saznanja da u selu Čelebići postoji spomenik na kome su upisana imena domaćina i broj stradalih iz porodice.
Simonović kaže da je 1990. godine pronašao staricu koja je u vrijeme tog zločina oko mjesec dana bila u jami, te da je tako počelo istraživanje.
"Teško je bilo nagovoriti ljude da nakon 50 godina govore o tako strašnom stradanju. Dok sam pisao pitao sam se da li će ljudi to vjerovati, pa sam svaki detalj ispitao do kraja", rekao je Simonović, navodeći da se čak spustio u jamu duboku 46 metara da bi vidio da li je moguće da su tu stradali ljudi.
On kaže da se priče 11 preživjelih u potpunosti poklapaju u svim detaljima.
"U knjizi imamo po imenu i prezimenu 1.587 žrtava, od kojih su polovina djeca uzrasta do 14 godina", rekao je Simonović.
On je dodao da sada u Livnu živi osmoro Srba, a na cijelom tom području stotinjak.
Udruženje "Ognjena Marija Livanjska" funkcioniše od 2012. godine, a misija mu je održavanje međusobnih veza livanjskih Srba s ciljem realizacije brojnih projekata u vezi sa očuvanjem kulturno-istorijskog nasljeđa i sjećanja na stradale Srbe livanjskog kraja.
