SARAJEVO/BANJA LUKA l Evropska komisija detektovala je pravosuđe kao jedan od najvećih problema u BiH istakavši da je evidentan problem sa nagomilanim nerješenim predmetima, a da sukob interesa u pravosudnim institucijama šteti integritetu i odgovornosti sudija i tužilaca.
U najnovijem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH u evropskim integracijama posebna pažnja posvećena je integritetu angažovanih u pravosuđu. Navedeno je da on dolazi pod provjeru samo kada kandidati apliciraju za radna mjesta u pravosudnim institucijama.
"Izjave o imovini su potrebne za sve sudije i tužioce, ali nijedna institucija ne provjerava njihovu tačnost. Pitanje sukoba interesa u pravosuđu podiže zabrinutost u pogledu integriteta i odgovornosti", navela je Evropska komisija.
Konstatovala je da sudska kontrola većine odluka Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH u pogledu imenovanja ili razrješenja ne postoji i da je Kancelarija disciplinskog tužioca, iako samostalan organ, zavisna od VSTS-a.
"Drugostepeni disciplinski postupak je predmet konačnog nadzora VSTS-a, koji ima pravo da opozove disciplinsku kaznu. Broj ozbiljnih disciplinskih kazni je i dalje nizak. Osim toga, na odluke disciplinskog tužioca ne može biti izjavljena žalba", istakli su u Evropskoj komisiji i dodali da etički kodeks za sudije i tužioce postoji, ali da ne postoji formalni mehanizam njegove primjene.
Evropska komisija je ukazala na loš odnos budžeta pravosuđa i njegove efikasnosti.
Navedeno je da godišnji budžet sudova, tužilaštava i VSTS-a iznosi 119 miliona evra, a da je prosječna dužina sudskog postupka lani premašila sedam godina. Sudovi na svim nivoima lani su primili 428.701 predmet, a istovremeno su uspjeli da riješe 472.213 slučaj.
Uprkos toj razlici u sudovima i daljlje leži 1,7 miliona starih predmeta, a većina ih se tiče neplaćenih računa za komunalije. Evropska komisija je pohvalila angažman VSTS"a na smanjenju broja starih nekomunalnih predmeta koji je dostigao 406.227 i u posljednje dvije godine je umanjen za oko 40.000.
Pozitivnim je ocijenjeno i smanjenje prosječnog trajanja neriješenog predmeta pred prvostepenim sudovima za 27 dana u poređenju sa 2012. godinom. Upozoreno je, međutim, da su sudovi lani podbacili, jer su ispunili tek 80 odsto plana za rješavanje starih predmeta.
"Mjere za obezbjeđenje potpune odgovornosti sudija i tužilaca tek treba da budu usvojene, a nagomilani i pretjerano dugi postupci ozbiljno ugrožavaju razvijanje specijalizovane obuke i efikasnosti dijelova pravosudnog sistema " istaknuto je u izvještaju.
U Evropskoj komisiji smatraju da obuka nosilaca pravosudnih funkcija treba da bude unapređena posebno u vezi sa vođenjem složenim slučajeva trgovine ljudima, finansijskog i organizovanog kriminala.
Dodali su da postoje nedostaci i u pravnom okviru koji uređuje VSTS i da oni treba da budu riješeni na osnovu mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Evropske komisije datih u toku strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa. Kao napredak je navedeno usvajanje Strategije za reformu sektora pravde od 2014. do 2018. godine.
Predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija kazao je da je Evropska komisija porepoznala i napredak i nedostatke u pravosuđu.
"I sami smo prepoznali određene nedostatke koje u idućem periodu namjeravamo da otklonimo. To radimo u skladu s našim akcionim planovima za reforme. To podazumijeva i unapređenje u sferi efikasnosti i rješavanju nagomilanih predmeta i u sferi odgovornosti sudija i tužilaca" istakao je Tegeltija.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS Mlorad Kojić izrazio je žaljenje što Evropska komisija nije više pažnje posvetila neriješenim predmetima, posebno realizaciji Strategije za rješavanje predmeta ratnih zločina.
"Potpuno je jasno da rokovi iz te strategije neće biti ispoštovani i da neće biti procesuirani najsloženiji predmeti ratnih zločina među kojima su većina oni u kojima su žrtve Srbi", rekao je Kojić.
Evropska komisija je podržala uvođenje alternativnih načina rješavanja sudskih sporova putem privatnih izvršilaca ili na drugi način. Iz Evropske komisije su sugerisali i primjenu medijacije.
"Sudije rijetko promovišu posredovanje i u posljednjih godinu samo pet slučajeva je upućeno na medijaciju, dok je 5.418 slučajeva presuđeno nakon sudske nagodbe. To je jedva jedan odsto slučajeva koji su zatvoreni primjenom alternativnih metoda rješavanja sporova", istakli su u Evropskoj komisiji.
Glas Srpske
